Što predstoji Draganu Čoviću nakon 'poraza' HDZ-ove politike u Bruxellesu?

Posebno se to odnosi na hrvatsku stranu, prije svega HDZ i njegova lidera Dragana Čovića. HDZ je sad pred velikim ispitom, kako nastaviti dalje te kako ovu, sigurno neželjenu situaciju, predstaviti svom biračkom tijelu, međunarodnoj zajednici, ali i službenom Zagrebu.

Dojam je da je Čović na domaćem planu isturio Milorada Dodika da brani HDZ-ove stavove i ponavlja legitimno predstavljanje kao mantru, a na međunarodnom planu koristi sve snage hrvatske diplomacije. Ako već nisu, samo je pitanje vremena, kad će na njegovu adresu sletjeti pitanje iz Zagreba - što ste vi gospodine Čoviću uradili za ostvarenje vlastitih ciljeva, osim isturanja vanjskih igrača.

Osim zaokreta u obliku odmicanja od europskih metropola i približavanja SAD-u, koje navode brojni analitičari, u opticaju je i relativiziranje trenutne situacije ili bar onog što se dogodilo u Europskom parlamentu, a ranije i u NATO-u.

Novinar Večernjeg lista i Hine Zoran Krešić za Klix.ba kaže kako je prvi put Republika Hrvatska značajniji utjecaj na sadržaj Izvješća o napretku BiH i Rezoluciji Europskog parlamenta ostvarila 2014. godine nakon što je pristupila u članstvo Europske unije.

"Već prve godine u izvješću je stajalo kako BiH treba biti utemeljena na načelima 'federalizma, subsidijarnosti i legitimnog političkog predstavljanja'. Naravno, da su se konstitutivni narodi također nalazili u tim dokumentima. Taj sadržaj se smatralo ponajprije velikim uspjehom sadašnjeg hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Slično je ponovljeno i 2017. godine. Kada se detaljno analiziraju pojmovi federalizma, subsidijarnosti i legitimnog predstavljanja, onda se u političkoj terminologiji, ali i mitomaniji bh. Hrvata to tumačilo ka treći entitet, potpuna suverenost u odlučivanju i izborno zakonodavstvo koje jamči izbor autentičnih predstavnika naroda. Nije se dogodio treći entitet, nije se ostvarila suverenost Hrvata, a niti je izmijenjen Izborni zakon po željama Hrvata", kaže Krešić.

On kaže kako su tada bošnjački političari i javnost uglavnom ignorirali "poraz" u Bruxellesu.

"Posljednjih dana svjedočimo identičnoj mitomaniji s interpretiranjem poruka posljednje rezolucije s 'nestankom konstitutivnih naroda' kao putu za ostvarenje dominacije Bošnjaka. Valja reći kako sadržaj Rezolucija Europskog parlamenta ne obvezuje nikoga. One gotovo u bh. prilikama služe za nastavak vođenja rata za interpretacije o istinama. A one su posve drukčije. Zapravo, u Europskom parlamentu, ali niti samoj EU, tema BiH ne zanima nikoga ozbiljnog. Niti hrvatsko pitanje, niti bošnjačka dominacija i vladavina većine. A još manje srpske pretenzije o odcjepljenju", zaključuje Krešić.