Pojedini tek osjećaju posljedice nakon preboljenja korone, evo koje probleme imaju

Na ova pitanja za Ordinacija.hr odgovara doc. prim.dr. sc. Dubravka Bobek, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, subspec. reumatolog, ujedno i pročelnica Zavoda za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu s reumatologijom u KB Dubrava.

U rehabilitacijskom timu, pojašnjava doc. Bobek, su specijalist rehabilitacije (fizijatar), fizioterapeut, radni terapeut, medicinska sestra, logoped te liječnici specijalisti  kao što su pulmolozi, neurolozi, kirurzi, ortopedi, psihijatri ovisno o kliničkoj slici bolesnika. U timu su u nutricionist i psiholog. Fizijatrijska rehabilitacija bolesnika koji su preboljeli koronu uključuje 3 glavna rehabilitacijska programa sa specifičnim cijevima čiji je intenzitet prilagođen bolesnikovom kardio-respiratornom i koštano-mišićnom kapacitetu:

A) RESPIRATORNI REHA. PROGRAM (R 1/2) - cilj je poboljšanje dišnog kapaciteta, smanje zaduhe, o-olakšavanje eliminacije sekreta

B) OSTEOOMUSKULARNI REHA. PROGRAM (OM 1/2) - cilj je poboljšanje općeg kondicionog statusa, povećanje opsega pokreta zglobova (smanjenje kontraktura), jačanje mišića

C) KOGNITIVNO-BALANSNI REHA. PROGRAM (KB1/2) - poboljšanje kognicije, ravnoteže, propriocepcija, procjena poremećaja i vježbe ravnoteže ALFA stabilometrijskom platformom.

Rehabilitacija se prekida kod post COVID-19 bolesnika u slučaju pojave novih simptoma u smislu febriliteta, kratkoće daha, grudne boli ili ostalih medicinskih komplikacija koje zahtijevaju obradu i daljnje postupanje po liječniku određene specijalnosti.

Rehabilitacija se provodi sukladno epidemiološkim preporukama s ciljem smanjivanja rizika od generiranja aero-sola tijekom intervencija. Članovi reha. tima  kao i bolesnici provode osobne preventivne mjere zaštite.

Preporučuje se provoditi aerobne vježbe poput hodanja ili brzog hodanja, trčanja, plivanja koje treba započeti s niskim intenzitetom uz postepeno povećanje intenziteta i trajanja vježbi: 3 do 5 puta tjedno, 20 do 30 minuta vježbanja. Intermitentni način vježbanja može se koristiti kod bolesnika koji su skloni umoru. Preporučuju se vježbe snaženja: 8-12 ponavljanja, 1-3 serije uz 2 minute pauze, postupno progresivne vježbe s otporom od 60-80% maksimalnog srčanog opterećenja korigiranog s dobi, s učestalošću od 2 do 3 puta tjedno, tijekom 6 tjedana uz tjedno povećanje intenziteta za 5% do 10 %.

Rehabilitacijski programi  postcovid dnevne bolnice za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju traju 6 - 12. Individualno se pristupa svakom bolesniku i tretmani se određuju prema težini bolesti. Zahtjevniji su stariji bolesnici, oni s pridruženim bolestima te adipozni bolesnici.

KOJI SU NAJČEŠĆI ZNAKOVI DOGOTRAJNOG COVIDA?
Najčešći simptomi i znakovi dugotrajnog covida i postcovid sindroma u postcovid dnevnoj bolnici za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu KBD:

✓  zaduha (65,3%)
✓  umor (46,5%)
✓  smanjen kardiorespiratorni kapacitet  (45,5%)
✓  skraćena hodna pruga (43,4%)
✓ poremećaj sna (25,3%)
✓  neurološki simptomi (22,2%)
✓  poremećaj koncentracije (21,2%)
✓ ispadanje (efluvij) kose i
✓ poteškoće s gutanjem (disfagija) (4%)

Kliničari i istraživači usredotočili su se na akutnu fazu covida -19, ali potrebno je kontinuirano praćenje dugotrajnih učinaka nakon hospitalizacije, kaže doc.prim. dr. sc. Dubravka Bobek, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, subspec. reumatolog.

GUBITAK MIŠIĆNE MASE
"U kritično bolesnih pacijenata do kraja prvog tjedna prijema na JIL može se izgubiti 15- 20 posto ukupne mišićne mase, a veći će udio mišića izgubiti oni s eskalirajućim zatajenjem organa. Pacijenti s većom postojećom mišićnom rezervom imat će bolji ishod, ali se nikada neće vratiti u dobnu liniju ili premorbidno stanje. To je zato što mišići popravljeni nakon kritične bolesti možda neće biti usporedive kvalitete, s većim udjelom masti i vode. Čak i s multimodalnom terapijom za obnavljanje ili povećanje mišićne mase, aerobni kapacitet se i dalje neće uspjeti vratiti u osnovni status pojedinca. Unatoč ranoj proaktivnoj fizioterapiji, fleksione kontrakture mogu se pojaviti i česte su u bolesnika koji imaju dulji boravak ili onih s neuromuskularnim bolestima.To utječe na budući rehabilitacijski potencijal i sposobnost povratka na posao", kaže doc. Bobek.

SLABOST STEČENA U JEDINICA INTENZIVNE NJEGE
Slabost stečena u jedinicama intenzivne njege najčešći je oblik tjelesnog oštećenja viđen kod preživjelih osoba. To je skupina poremećaja koja obuhvaća bolesnike s loše definiranom slabošću i slabom pokretljivošću, zajedno s onima s miopatijom s kritičnom bolešću i/ili polineuropatijom. Klinički, pacijenti pokazuju opću slabost udova, izraženiju u, npr. ramenima i bokovima, a utječe i na respiratorne mišiće što može spriječiti odvikavanje od mehaničke ventilacije. To se često vidi kod pacijenata koji su imali duži boravak, zahtijevajući produljenu sedaciju i liberalnu uporabu neuromuskularnih blokatora, što sve odražava povećanu težinu bolesti i lošiju kvalitetu života.

Mišićna slabost i funkcionalno oštećenje često su primijećeni u prvoj godini, a oporavak od tjelesne disfunkcije bio je nepotpun čak 5 godina nakon otpusta - pojašnjava doc. Bobek. Zato se, kaže, primjenjuje rana mobilizacija pacijenata dok su na JIL-u, što podrazumijeva pasivnu i aktivnu mobilizaciju u roku od 72 sata od prijema na JIL, a primjenjuje se na one s najtežim respiratornim zatajenjem. Svrha je očuvati mišićnu funkciju i ograničiti gubi-tak mišića. Također potiče se upotreba minimalne sedacije što dodatno pridonosi smanjenju delirija i slabosti stečene u jedinicama intenzivne njege.

KONTRAKTURE ZGLOBOVA
"Kontrakture (nemogućnost punog opsega pokreta u zglobu) zglobova mogu se razviti nakon duže nepokretnosti, unatoč rehabilitaciji. Najčešće zahvaćeni zglobovi su laktovi i gležnjevi s pogođenim koljenima i kukovima. Pasivni pokreti kao dio svakodnevne fizioterapije i uporaba udlaga usmjereni su na smanjenje učestalosti teških kontraktura kod dugotrajnih bolesnika. Jedna studija identificirala je 34 posto pacijenata koji su boravili dulje od 14 dana i imali su klinički značajno kontrakture prilikom otpusta iz JIL-a. To također pridonosi smanjenoj pokretljivosti i polaganom povratku u normalnu funkciju" pojašnjava doc. Bobek.

DERMATOLOŠKI PROBLEMI
Sva oštećenja kože tijekom akutne faze dodatno se pogoršavaju stalnom smanjenom pokretljivošću tijekom procesa rehabilitacije i otpuštanja iz bolnice. Loše zacjeljivanje rana i infekcije mekih tkiva mogu se pogoršati zbog loše prehrane, a bit će praćeni gubitkom kose i uznemirujućom suhom kožom mjesecima nakon otpusta s JIL-a.

POTEŠKOĆE S PAMĆENJEM
"Poteškoće s pamćenjem, koncentracijom, pažnjom i boljim funkcioniranjem obično se izvješćuju nakon epizode kritične bolesti.Oni su neophodni za povratak neovisnom životu, zaposlenju i ukupnoj kvaliteti života. Studije pokazuju da se kognitivni deficiti javljaju i kod mladih i kod starijih osoba i trajni su nakon 12 mjeseci, a 34% i 24% pacijenata bilježe kognitivne rezultate u skladu s umjerenom traumatičnom ozljedom mozga, odnosno blagom Alzheimerovom bolešću. Za one koji oporavljaju kognitivne funkcije, postoji stalni povišeni dugoročni rizik od kognitivnih oštećenja, koji je najveći kod starijih bolesnika i onih s blagim kognitivnim oštećenjima prije prijema",  zaključuje doc. Bobek.