TANKI NOVČANICI - Umjesto na kilogram, građani voće i povrće kupuju na komad

Koliko je novčanik bh. građana tanji, odnosno koliko su troškovi života veći, najbolje govori činjenica da se, umjesto na kilogram, voće i povrće sve češće kupuje na komad.

- Uklapamo se onako kako možemo, nemamo puno izbora, kupujemo samo nužno. Davno su prošla vremena kada su se iz trgovina nosile pune vrećice različitih namirnica - priča nam umirovljena Gordana, koja kaže da nema djece koja joj pomažu, teško bi preživjela mjesec. Od kraja ožujka do kraja svibnja ove godine cijena ulja viša je od 10 do 20 posto. U pojedinim trgovinama bh. građani moraju više novca izdvajati i za šećer i brašno, ističu iz udruga koje su u posljednje vrijeme zaprimile veći broj pritužbi na ovakva poskupljenja.

- Mjesečni prihodi već godinama nisu pratili trend rasta cijena, što je dovelo do toga da građani danas teško prate i najmanja poskupljenja, jedva se uklapaju. Umirovljenici su posebno pogođena kategorija. Kada plate osnovne životne namirnice, lijekove, režije, jako malo novca ostane im za život od prvog do prvog - kazali su nam u nedavnom razgovoru iz Udruge za zaštitu potrošača “Don”, čije prognoze, ako se ovaj trend poskupljenja nastavi, nimalo nisu dobre.

- Cijene žitarica na svjetskoj razini značajno su porasle, pa je i u BiH moguće očekivati nova poskupljenja, što će samo biti dodatni udar na proračun bh. građana, koje očekuju neizvjesna vremena. Ljudi su zabrinuti za svoju egzistenciju, mnogi su ostali i bez posla, prihodi su takvi kakvi jesu, jedino se možemo nadati povećanju plaća. No, hoće li i ono biti dovoljno kako bi ispratilo rast cijena, ostaje vidjeti - kazao je u razgovoru za Večernji list Zoran Petoš iz Udruge za zaštitu potrošača “Don”.

Inače, bh. građani već odranije naviknuli su na blaga, takozvana tiha poskupljenja. No, od pojave pandemije koronavirusa svaki, pa i najmanji rast cijena itekako je postao osjetan.

Najave poskupljenja

Već u tjednu koji je pred nama i mesari najavljuju poskupljenje mesa, a neki su već korigirali cijene. Ekonomisti pak smatraju da je poskupljenje osnovnih životnih namirnica najbolji pokazatelj siromaštva jednog društva. Smatraju kako su ljudi toliko siromašni da odustaju od ostalih kupnji kako bi mogli kupiti prehrambene proizvode. Potvrđuje to i izračun Saveza samostalnih sindikata u kojem stoji da građani najviše novca izdvajaju za hranu. Potrošačka košarica u travnju iznosila je 2083,56 maraka, a prosječna plaća, prema posljednjem podatku iz veljače, iznosila je 951 marku.

Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 45,64 posto.

Iz navedenih izračuna koje je predstavio SSS BiH, vidljivo je kako prosječna plaća nije dovoljna ni za polovinu potrošačke košarice. Kako je prikazano u podacima, najviše novca izdvajalo se za hranu - 43,1 posto, zatim stanovanje i komunalne usluge 14,9 posto, odjeću i obuću 14,4 posto, prijevoz 6,6 posto te obrazovanje i kulturu 8,2 posto, odjeću i obuću 14,4 posto, održavanje kućanstva 5,8 posto, higijenu i održavanje zdravlja 7 posto.