Pomjeranje sata još samo noćas? Evo u kojoj je fazi dogovor

...izjasnilo za ukidanje pomicanja sata i prihvaćanje samo jednog standardnog vremena tijekom cijele godine. Što se Hrvata tiče, njih 90 posto izjasnilo se za ukidanje ove prakse.

Potom je Europska komisija pokrenula konzultacije s državama članicama o tome pitanju. Nakon što je EK prihvatila taj prijedlog, čekala se potvrda Europskog parlamenta kao i svih država članica Europske unije. I tako je 26. ožujka 2019. godine Europski parlament podržao prijedlog Komisije, ali su glasovali za odgodu početka primjene do 2021. godine. Zastupnici su nacrt zakona prihvatili s 410 glasova za, 192 potiv i 51 suzdržanim.

2021. godina je stigla, noćas opet pomičemo kazaljke na satu, a o ovoj se inicijatvi sve manje priča.

- Nažalost, s obzirom da traje kriza s koronavirusom, nisam optimistična da će do dogovora do kraja 2021. doći i čini mi se da je ova tema, zbog hitnosti i teške situacije u kojoj smo se našli, ipak pala pomalo u drugi plan. Tako da se neću čuditi ako se do kraja godine dogovor ne postigne, a i rok do 2021. nije obvezujući nego je takav bio dogovor – rekla je za Lider zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.

Problem je u tome, ističe Borzan, što se dio zemalja izjasnio da im više odgovara ljetno, a dio preferira zimsko računanje vremena, a cilj je da cijela Europska unija bude jedna vremenska zona.

- Trenutačno Hrvatska naginje ljetnom računanju, Slovenija zimskom, Italija ljetnom, Skandinavci imaju specifičan problem s polarnim noćima i tako dalje. Ti pregovori znaju biti dosta iscrpljujući i dugotrajni, ali u ovom trenutku nisam sigurna da se oni uopće odvijaju – kaže Biljana Borzan.

Naravno da je poželjno da se zemlje članice opredijele za isto jer bismo se, u protivnom, doveli u situaciju da imamo kao ‘leopardovo krzno’ vremenske zone, kaže europarlamentarka i dodaje da, ako se jedna država opredijeli za ljetno, a druga za zimsko vrijeme, mogli bismo putovati kroz Europu i na satu imati čas 10, čas 11 sati.

Stručnjaci, pak, ističu, kaže nam Borzan, da se teže priviknuti na ljetno računanje vremena jer nam oduzima jedan sat, dok nam ga zimsko računanje vraća, pa je time i lakše. Mnoga su istraživanja potvrdila negativan utjecaj pomicanja sata ističući fizičke, ali i psihičke tegobe.

- Najveću promjenu osjetimo prva dva do tri dana nakon pomicanja sata, i to kao smanjenu radnu učinkovitost, slabiju koncentraciju, otežano pamćenje, izrazitiji umor i dnevnu pospanost. Ometanje u spavanju može promijeniti razine hormona i podići krvni tlak, što utječe na srce, a osobito kod kardiovaskularnih bolesnika – zaključuje Biljana Borzan.

I za kraj, ne zaboravite - u noći sa subote 27. na nedjelju 28. ožujka vrijeme se pomiče jedan sat u naprijed. 

Lider-media