Kada čovjek osjeti žeđ, tijelo je već dehidriralo

Kod većine životinja udio vode u organizmu varira između 50 i 70 posto, kod riba se taj postotak penje na 75, a tijela nekih meduza čini čak 99 posto vode. Da je voda živim bićima osnova života, dokazuje i sam sastav njihovih organizama, a iznimka nije ni čovjek.

Zanimljivo je kako se pritom ne može točno napisati koliki udio ljudskog tijela čini voda jer se to mijenja tijekom cijelog života. Tijelo fetusa u majčinoj utrobi ima čak 90 posto vode, a ta razina ostaje visoka i nakon rođenja te kod novorođenčadi iznosi oko 80 posto. Već nakon prve godine udio vode u tijelu opada na ispod 70 posto, a tijelo odrasle osobe je tijekom većine života sačinjeno od 50 do 65 posto vode pri čemu žene imaju i oko 10 posto manje vode u tijelu od muškaraca. U konačnici se, u starosti, taj broj spušta i na ispod 50 posto.

Voda se gubi i disanjem

Nije stoga nimalo pretjerano zaključiti kako je voda uistinu – život. Poslije kisika, voda je i na drugom mjestu po vitalnoj važnosti za organizam. Poznato je da se bez hrane može preživjeti nešto dulje, no s vodom je sasvim drukčija priča.

Istraživanja su pokazala kako je moguće da bi čovjek bez vode mogao preživjeti 7 dana, no u realnim uvjetima vjerojatno ne bi izdržao više od 3 do 4. – Bez unosa tekućine može se preživjeti 100 sati, ako je temperatura zraka prosječna, odnosno sobna. Ako je hladnije, možda se može i malo dulje izdržati, a ako je osoba na suncu, vrijeme preživljavanja je kraće – zaključili su na Sveučilištu Duke gdje se provodilo istraživanje.

Voda je u organizmu važna jer se njome do organa prenose hranjive tvari, ona pročišćuje organizam, ali i regulira tjelesnu temperaturu. Također, voda održava kožu zdravom te potiče bolji rad limfnog sustava, a važna je i za ostale tjelesne funkcije. Ljudska krv sadrži više od 90 posto vode, mozak između 75 i 85 posto, mišićne stanice oko 75, a masne stanice imaju tek od 10 do 15 posto vode. Stoga je vodu važno stalno unositi u organizam, a koliki je optimalni unos za neku osobu, također ovisi o nizu faktora kao što su spol, tjelesna masa, klimatski uvjeti, aktivnosti…

U prosjeku bi se moglo reći da to varira od 2 do 3 litre dnevno, a važno je istaknuti da vodu treba piti stalno i kontinuirano, i prije nego što se osjeti žeđ jer je to već znak dehidracije. Već blaga dehidracija može uzrokovati, osim osjećaja žeđi, glavobolju, vrtoglavicu i umor, a potom slijede suha usta, brži rad srca i inertnost.

Znak težeg stupnja dehidracije su veće tjelesne i kognitivne poteškoće, hladna i znojna koža… Tijelo zapravo sve vrijeme gubi vodu i to ne samo mokrenjem i znojenjem što je najočitiji primjer. Oko litru i pol vode tijelo gubi, primjerice, i disanjem, i zato je vodu važno stalno unositi u organizam.

Osim pijenjem čiste vode, tekućina se u tijelu može nadoknaditi i na drukčije načine. Oko 20 posto potrebne vode čovjek u organizam unese hranom pri čemu su najbogatiji izvor voće i povrće.

Krumpir se sastoji, naime, od 76 posto vode, jabuka od 85, rajčica od 90, krastavci od 95, a lubenica od čak 96 posto.

Evolucijska prilagodba

Što se tiče drugih tekućina, preporučuje se, primjerice, čaj, ali ne i alkohol te gazirana pića jer oni zapravo pojačavaju proces dehidracije s obzirom na to da se troši voda iz organizma kako bi se štetne tvari razgradile.

U konačnici se može zaključiti kako bi svakog dana bilo dobro barem litru i pol vode unijeti u organizam direktno.