'Ina stvara rezerve nafte i plina u Hrvatskoj i Egiptu'

Danas domaća proizvodnja pokriva trećinu potreba za plinom i 20-ak posto za naftom. Ina je posljednjih godina ušla u niz atraktivnih projekata s ciljem održavanja proizvodnje i obnove rezervi. Kakva je trenutačno situacija s domaćom proizvodnjom ugljikovodika, kakva su očekivanja od istraživanja te zašto Ina ulazi na koncesijska polja u Egiptu, razgovaramo s Tvrtkom Perkovićem, operativnim direktorom Ine za Istraživanje i proizvodnju nafte i plina.

Ina je potpisala ugovor za novu istražnu koncesiju u Egiptu. O čemu je tu zapravo riječ?

Riječ je o istražnoj koncesiji East Damanhur (Blok 10) na kopnenom dijelu delte Nila. Operator na koncesijskom području je njemačka kompanija Wintershall DEA s kojom je Ina sklopila ugovor o kupoprodaji. Ovime nakon 12 godina ulazimo u novu inozemnu koncesiju kao partner s 20% udjela, dok će Wintershall DEA imati 40% udjela, a preostalih 40% snažan lokalni partner, kompanija Cheiron. Inicijalni istražni period u istočnom Damanhuru traje tri godine, a u slučaju komercijalnog otkrića ugovorom je predviđena proizvodna licenca na 20 godina.

Kada bi trebali započeti istražni radovi na koncesiji i kakva su očekivanja?

Nova istražna koncesija je u plinski bogatom području delte Nila gdje već postoji proizvodna infrastruktura, što nam olakšava i ubrzava privođenje eventualnih novih otkrića proizvodnji. To je područje s vrlo visokom stopom uspješnosti u istraživanju. S partnerima ćemo već ove godine početi s istražnim aktivnostima. Geološke i geofizičke studije većim su dijelom gotove i već do kraja ove godine planiramo s partnerima napraviti tri istražne bušotine.

Imate već koncesije u Egiptu, kako dalje u toj zemlji?

Egipat je naše ključno inozemno tržište za proizvodnju nafte i plina i Ina je u toj zemlji više od 30 godina. Aktivnosti provodimo na sjeveru, zapadno od Nila, u području tzv. Zapadne pustinje. Ovo je naša peta koncesija. Posljednjih godina povećali smo ulaganja u Inin postojeći egipatski portfelj. Uz remontne aktivnosti, lani je uspješno napravljena i istražna bušotina Rizk-2D na koncesiji East Yidma, koja je s 5613 m najdublja bušotina koju je Ina izbušila u 35 godina. To je rezultiralo rastom Inine proizvodnje nafte u Egiptu. Na istoj koncesiji ove godine planiramo izraditi još jednu bušotinu. Ulaskom u novu koncesiju na Bloku 10 širimo naš postojeći portfelj, što je u skladu s našim nastojanjima da ulaskom u projekte poput ovoga nadomjestimo rezerve kompanije i zadržimo proizvodnju. Vjerujemo da nam nova akvizicija može pomoći da udvostručimo rezerve u Egiptu.

Planirate li širiti svoj portfelj u tom dijelu svijeta?

S obzirom na činjenicu da naše rezerve i proizvodnju nećemo moći nadomjestiti samo novim aktivnostima u Hrvatskoj, gledamo i profitabilne prilike u inozemstvu. Zainteresirani smo za nove istražne blokove, ali i akvizicije tamo gdje već postoji proizvodnja. Uz Egipat kao ključno tržište, fokusirani smo i na ostale dijelove Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Treba naglasiti da Ina zadržava integrirani poslovni model u kojem djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina nastavlja igrati važnu ulogu u ukupnim rezultatima kompanije i zato u nju kontinuirano ulažemo. Trenutačno na našu proizvodnju u inozemstvu otpada oko 10% ukupne proizvodnje i ona ima pozitivan novčani tok na naše poslovanje. Nastavit ćemo graditi uravnoteženi inozemni portfelj stoga aktivno analiziramo sve profitabilne projekte koji nam mogu osigurati daljnji rast. Pritom se ne želimo prekomjerno izlagati u određenoj zemlji ili regiji, odnosno staviti sva jaja u istu košaru. Svi se sjećamo što se dogodilo u Siriji i kako je to utjecalo na Inino poslovanje.

Kakva su iskustva s koncesijama u Siriji, ima li novosti? 

Sirija je bila važna za naše poslovanje i tamo smo uložili više od milijardu dolara. Mi nemamo uvid i ne znamo u kakvom je stanju naša imovina i dok se ne ostvare političke i sigurnosne prilike za nastavak poslovanja u toj zemlji ne možemo raditi daljnje planove.

Lani je Ina s Vladom potpisala tri nova Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika. U kojoj su fazi ta istraživanja?

S tri nova istražna područja, te uz područje Drava-02 koje je Ini dodijeljeno 2016., povećali smo svoj ukupni istražni prostor u Hrvatskoj na gotovo 8400 km2. Na Dravi-03 već smo započeli seizmičke aktivnosti na području od oko 600 km2, što ovaj projekt čini dosad najvećim izvedenim seizmičkim snimanjem podzemlja u Hrvatskoj. Provodimo najmodernija 3D snimanja podzemlja koja će nam omogućiti da s većom sigurnošću definiramo nova perspektivna područja za istražna bušenja. Na istražnom području Sjeverozapadna Hrvatska-01 u ovoj godini započet ćemo s 3D seizmičkim snimanjima, a vezano uz istražno područje Dinaridi-14 u tijeku je prva faza u okviru koje ćemo analizirati postojeće i nove podatke i izraditi geološke studije. Dinaridi su slabo istraženo područje i potencijale tek treba utvrditi. Hrvatska i dalje ostaje najvažnije Inino tržište u sklopu istraživanja i proizvodnje nafte i plina, a od dobrih rezultata koje možemo ostvariti koristi će imati cijelo hrvatsko gospodarstvo, ali i lokalne zajednice. Unatoč pandemiji i svemu što nas je zahvatilo 2020., naše intenzivirane aktivnosti bude optimizam i mislim da se unatoč svemu to i osjeća.

Što Ina čini kako bi zaustavila prirodni pad proizvodnje na plinskim poljima u Jadranu?

Izgradnjom novih platformi na postojećim koncesijama želimo produžiti životni vijek proizvodnje domaćeg plina s Jadrana. Lani u listopadu smo izradili bušotinu Irena-2 kroz operativnu kompaniju ED-INA koju imamo s tvrtkom Edison. U 2021. planiramo izraditi još dvije bušotine na postojećim poljima Ika i Marica. Ove bušotine bit će spojene na već postojeće proizvodne platforme što ubrzava njihovo privođenje proizvodnji. Uz to, u narednim godinama razmatra se je još nekoliko tzv. razradnih bušotina za koje će biti potrebno izgraditi potpuno nove platforme. To su zahtjevni projekti i nadamo se da će cijena plina opravdati njihovu ekonomičnost.

Koliko je Ina spremna na energetsku transformaciju koju zagovara EU?

Ina je predana ispunjavanju okolišnih zahtjeva i smatra da može biti dio rješenja kada su u pitanju klimatske promjene. Slabo je poznato da Ina već godinama provodi EOR projekt, odnosno u proizvodnji nafte koristimo CO2 kojeg trajno utiskujemo u naša polja Ivanić i Žutica. S obzirom na do sada trajno uskladištene količine CO2 ovaj projekt je možda i najznačajniji projekt u RH koji doprinosi smanjenju ugljičnog otiska. Planiramo i projekte hvatanja CO2 s industrijskih postrojenja i njegovo skladištenje u stara polja što nužno ne mora biti povezano s novom proizvodnjom ugljikovodika.

Večernji list