Gates: Mene stvarno ne zanima gdje ljudi hodaju, ali objasnite vi to teoretičarima zavjera

“Republikanska stranka u Sjedinjenim Državama mora shvatiti važnost borbe protiv klimatskih promjena”, rekao je u razgovoru za BBC jedan od osnivača Microsofta, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, istodobno i veliki filantrop i borac za zdravlje u nerazvijenim zemljama Bill Gates. 

Gatesa teoretičari zavjera optužuju da stoji iza proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa što je, tvrde, dio zavjere globalne elite da se ili smanji broj stanovnika ili da Gates može pratiti ljude jer se u cjepivu nalaze čipovi. Kao i svaki put kad ga to pitaju, Bill Gates se slatko nasmijao i odgovorio: “Mene stvarno ne interesira kamo ljudi idu”. Ali, objasni ti to onima koji vide zavjeru iza svakog kuta. 

Razgovor je vođen povodom izlaska nove Gatesove knjige “How to Avoid a Climate Disaster” (Kako izbjeći klimatsku katastrofu). I nije čudno da se referirao na američku Republikansku stranku. Njezin je donedavni predsjednik odbacivao klimatske promjene kao “kinesku izmišljotinu” dok mu je Kalifornija gorjela u nezapamćenim požarima.

Kad je riječ o borbi protiv klimatskih promjena, Gates je optimist. I smatra da će to biti “najnevjerojatnija stvar koju je čovječanstvo ikad učinilo”. I navodi da se trenutno nalazimo u kritičnom trenutku rasprave o klimatskim promjenama, ali računa na mladu generaciju koja ima silnu energiju koju treba usmjeriti prema politikama koje će donijeti promjenu. “A to neće biti lako”, upozorava. 

I navodi da će rješavanje sadašnje javnozdravstvene krize biti “lagan posao” u odnosu na borbu protiv klimatskih promjena. Jer, tumači, pothvat koji moramo izvesti u sljedećih 30 godina predstavlja izazov bez presedana za čovječanstvo. I za to navodi dvije brojke: 51 milijarda je količina tona stakleničkih plinova koje trenutno ispuštamo u atmosferu u godini dana, a nula je cilj koji želimo postići za 30 godini. Koji si je, primjerice, zadala EU svojim Zelenim planom. 

Bill Gates upozorava da se ne smijemo fokusirati samo na pitanje proizvodnje energije jer taj segment industrije donosi samo 30 posto emisija, dok su za ostalo zaslužni proizvođači čelika, cementa, umjetnih gnojiva, zatim transportni sustavi i mnogi drugi. Zato će za uspjeh biti potrebna suradnja poslovnog sektora i vlada, to će morati biti neprestana 30-godišnja borba. Interesantno je da je upravo u ponedjeljak, kad je BBC objavio razgovor s Gatesom, globalno utjecajni dnevni list The Financial Times objavio veliki tekst pod naslovom: “‘Zeleni čelik’: utrka za čišćenje jedne od najprljavijih svjetskih industrija”. 

Većina korisnika ne plaća ništa za štetu nanesenu okolišu zagađenjem benzinom u automobilu ili ugljenom ili plinom koji su stvorili struju za njihovo dom, navodi BBC. "Trenutno nema posljedica za pojedinca zbog emitiranja ugljičnog dioksida", kako to kaže gospodin Gates. "Moramo imati cjenovne signale kako bismo privatnom sektoru rekli da želimo zelene proizvode", kaže.

No, tu se javlja ključni problem. Kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao uvesti porez na gorivo kojim bi se financirala tranzicija na zelenu ekonomiju, došlo je do pobune stanovništva koja je rezultirala dugotrajnim prosvjedima ‘žutih prsluka’ koji su izazvali neizmjernu štetu. A od poreza se odustalo. Pitanje svih pitanja u tom procesu glasi: kako financirati tranziciju. EU je za to našla odgovor u Zelenom planu te uvjetovanju da se sredstava iz Fonda za oporavak moraju obavezno usmjeravati prema zelenim poslovima i digitalizaciji u iznosu od 50%. A to se traži i od sredstava koja stižu iz kohezijskih fondova. Isto će pitanje američkom predsjedniku Joeu Bidenu postaviti republikanske predstavnice i predstavnici u Kongresu - odakle ćemo financirati prijelaz na zelenu ekonomiju. Biden je najavio povećanje poreza za bogatije, ali procjena je da će morati ići i u dodatno zaduživanje. Što neće naići na dobru reakciju javnosti u situaciji kad je državni dug narastao zbog fiskalnih poticaja ekonomiji tijekom javnozdravstvene krize. 

A tu je i pitanje Kine koja tvrdi da će raditi na spuštanju emisija do 2050. godine na nulu, ali još uvijek koristi velike količine ugljena, nafte, a njezina je teška industrija izuzetno prljava. 

“To će zahtijevati veliko ulaganje vlada u istraživanje i razvoj”, navodi gospodin Gates, kao i podršku kako bi se omogućio rast tržišta novih proizvoda i tehnologija, pomažući tako u smanjenju cijena”, navodi BBC. 

Jer, ističe osnivač Microsofta, Indija će svakako morati osigurati struju i rashladne uređaje velikom djelu svog pučanstva. I zato je ključno da vlada osigura da taj proces bude dio tranzicije prema održivoj energiji, a ne traženje najjeftinijih rješenja. 

Na prigovore da koristi svoj privatni mlažnjak, Gates odgovara da koristi razne vrste goriva koja su bitno skuplja, ali manje zagađuju. Dodajmo da je nedavno kompanija KLM izvela prvi let Amsterdam - Madrid zrakoplovom pogonjenim sintetičkim gorivom. Koje je izradila energetska kompanija Shell u sklopu svoje tranzicije od fosilnih prema ekološki prihvatljivim gorivima. 

Bill Gates smatra da će se putovanje zrakoplovima nastaviti i da nema razloga da se razmišlja i o čemu drugome. Ključno je samo osigurati goriva koja ne zagađuju. 

“Znate, vidio sam puno puta, inovacije nas iznenađuju u pozitivnom smislu”, zaključio je svoj razgovor Bill Gates.