Povoljnim kreditima i manjim poreznim opterećenjem do više radnih mjesta

Nastaviti s reformama koje za cilj imaju porezno rasterećenje rada, olakšati uvjete za registraciju kompanija te raditi na strukturnim reformama, kao i javnim kapitalnim projektima, neki su od strateških mjera koje vlasti obaju entiteta u BiH moraju provoditi u vremenu koje je pred nama ako se želi što prije i učinkovitije izaći iz ekonomske krize uvjetovane pandemijom.

Večernji list imao je uvid u program ekonomskih reformi BiH, a u kojemu se, između ostaloga, otkrivaju koraci koje će Federacija i RS povući u ovoj i godinama koje dolaze.

U kontekstu Federacije napominje se kako će Vlada FBiH u razdoblju od 2021. do 2023. nastaviti provoditi mjere za ublažavanje negativnih posljedica pandemije, odnosno mjere za oporavak i stabilizaciju ekonomije. Pritom je planirano provesti mjere štednje u javnom sektoru ograničenjem rasta broja zaposlenih, rasta izdataka za plaću i doprinosa na plaću.

Za ublažavanje negativnih posljedica na gospodarstvo planirana su sredstva za Fond za stabilizaciju gospodarstva koja će se dodijeliti najugroženijim gospodarskim subjektima, ali za kapitalne investicije i ključne gospodarske djelatnosti.

U programu se navodi kako će se oporavak gospodarstva realizirati i jačanjem kreditnog potencijala preko jamstvenog fonda, što će, osim povećanja bankarske aktivnosti, utjecati na poboljšanje likvidnosti i investicijskih aktivnosti gospodarskih subjekata.

Federacija planira i projekte zapošljavanja u cilju nadoknade izgubljenih radnih mjesta te vraćanja trenda zaposlenosti prije pandemije, a pritom će se projekt realizirati uz partnerstvo Svjetske banke koja će isti financirati. Posebno je značajno što su se vlasti obvezale kako će nastaviti s aktivnostima provedbe mjera smanjenja poreznog opterećenja rada, a čime se procjenjuje smanjenje ukupnog fiskalnog opterećenja rada, mjerenog OECD metodologijom, kao zbroj poreza i doprinosa u odnosu na ukupan trošak poslodavca po osnovi rada, s trenutačnih 36,42% na 35,22%.

U kontekstu poboljšanja poslovne klime očekuje se donošenje jedinstvenog registra pristojbi i naknada u Federaciji BiH, a koji bi trebao imati utjecaj na povećanje stupnja povjerenja i razine motiviranosti za pokretanje novog ili proširenje postojećeg obujma poslovanja.

Važnu ulogu imat će i kapitalni projekti kao ključne odrednice ekonomskog rasta, a iste će se najviše realizirati u području izgradnje prometnica, energetske, aerodromske i željezničke infrastrukture.

Izmjenom Zakona o javno-privatnom partnerstvu pojednostavljena je procedura realizacije projekata javno-privatnog partnerstva te se očekuje da koncept javno-privatnog partnerstva doprinese povećanju investicija.

Sve navedene ekonomske reforme svakako će trebati pratiti i protočnost u realizaciji, a za nadati se kako će preuzete obveze u ovoj godini donijeti stabilizaciju gospodarske situacije.