Unatoč tome što ga znanstvenici diljem svijeta proučavaju više od godinu dana, koronavirus još je uvijek obavijen velom tajne i nesigurnosti.
Studija objavljena u časopisu Science pokazala je da imunost ljudskog tijela na koronavirus tipično traje najmanje osam mjeseci nakon zaraze, a potencijalno može trajati i znatno dulje, piše The Washington Post. Istraživanje je otkrilo da je oko 90 posto pacijenata koji su sudjelovali u studiji posjedovalo dugotrajan i stabilan imunitet.
Unatoč tome što ga znanstvenici diljem svijeta proučavaju više od godinu dana, koronavirus još je uvijek obavijen velom tajne i nesigurnosti. Jedno od najvažnijih pitanja koje još nije dobilo definitivan odgovor glasi - mogu li se ljudi koronavirusom zaraziti ponovno i koliko brzo. Sporadično su se javljali ljudi koji su govorili da su se koronavirusom zarazili drugi puta, no sve upućuje na to da se radi o rijetkim pojavama. Nova studija u Scienceu svjedoči da osobe nakon zaraze u većini slučajeva razviju dugotrajniju otpornost na virus.
Analiza uzoraka krvi gotovo 200 pacijenata pokazala je da više elemenata imunološkog sustava, ne samo antitijela, nastavlja učinkovito prepoznavati virus i odgovarati na infekciju. Ljudsko tijelo, čini se, zapamti napadača te je u stanju koordiniranom akcijom antitijela i T-stanica reagirati na svaki ponovni susret s napadačem.
Objava u Scienceu dolazi nakon što se nova zaraznija varijanta koronavirusa koja je prvi puta uočena u Velikoj Britaniji počela širiti svijetom. Znanstvena zajednica, međutim, vjeruje da ta nova varijanta neće pobijediti u sudaru s čovjekovim imunološkim sustavom. Djelatnici Agencije za kontrolu i prevenciju bolesti Sjedinjenih Američkih Država promatraju novu varijantu te rade na sekvenciranju njezinog genoma kako bi se znanstvenicima omogućilo da je temeljito prouče.
Autori studije objavljene u Scienceu vjeruju da se rezultati njihovog istraživanja mogu primijeniti i na britansku varijantu, ali i na onu rašireniju. Razlog za optimizam leži u tome da imunološki sustav napada različite dijelova virusa, a mutacije su uspjele promijeniti tek nekoliko dijelova.
Znanstvenici su složni da bi virus prirodnu ili vakcinom potpomognutu imunost mogao nadjačati samo ako bi doživio velik broj istovremenih mutacija. "Imunološki sustav raspolaže brojnim oružjem. Ako dođe do mutacije koja će neutralizirati jedno ili dva, uvijek ostaju ona ostala koja ga mogu neutralizirati", rekla je koautorica studije i znanstvenica Instituta za imunologiju La Jolla Daniela Weiskopf.
Imunost na virus gradi se postepeno, dosegne vrhunac te potom počne padati, no dugo se može zadržati na određenoj razini. Weiskopf kaže da su osobe koje su se zarazile koronavirusom i preboljele covid-19 i osam mjeseci nakon ozdravljenja posjedovale stabilnu imunost na virus. "Imunost nije dalje propadala. Temeljem toga, moguće je da će imunost trajati još mnogo mjeseci, pa čak i godina", dodala je.
U ovom trenutku nemoguće je reći koliko ukupno traje imunost. Nemoguće je reći jer virus među ljudskom populacijom ne kola ni godinu dana pa je nemoguće doći do dugotrajnijih podataka. Najstariji uzorci koji su proučavani u sklopu ove studije uzeti su prije devet mjeseci.
Stanley Perlman, virolog sa Sveučilišta Iowa koji nije sudjelovao u izradi studije, rekao je da su podaci iz nje dobrodošli budući da se proljetos govorilo o tome da imunost na koronavirus ne traje osobito dugo. "Ovo je uvjerljivije, kvalitetno je napravljen i podržava tezu da će imunost trajati duže", rekao je. Perlman je dodao da je moguće da imuna osoba zarazi virusom, ali da ne oboli od covida-19. "Ljudi će se zaraziti, ali to na njih neće utjecati", dodao je.
Istraživanje je otkrilo i da deset posto ljudi izgubi imunost na virus. Ta pojava za sada nije objašnjena, no imunološki sustav čovjek složen je mehanizam, a odgovor imunološkog sustava na infekciju varira od osobe do osobe. "Imunost koju steknete nakon prirodne infekcije iznimno varira", rekao je koautor studije Alessandro Sette, također s Instituta La Jolla. "U praktičnom smislu, ljudi koji su se zarazili virusom ne mogu znati hoće li ući u ovih 90 ili ovih 10 posto ljudi. Da ja imam covid-19, ne bih bacio svoje maske, ne bih išao na rave partyje. Ljudi se još uvijek moraju odgovorno ponašati. To je kao da vozite auto u kojem kočnice rade u 90 posto slučajeva."
Unatoč tome, podaci studije ulijevaju nadu te svjedoče da je čovjekov imunološki sustav dorastao ovom zadatku. "Ne mogu vam reći kako će situacija izgledati za dvije godine jer virus ne postoji dvije godine. Kako sada stvari stoje, ne bi se čudio da imunost traje godinama", zaključio je Sette.
