DOKAD ĆE NJEMAČKA IZDRŽATI: Srbi, Hrvati i građani BiH masovno koriste pomoć za dugotrajno nezaposlene

Teško je pronaći sustav kojeg dosjetljivi Balkanci neće pokušati iskoristiti maksimalno, a to se događa u posljednje vrijeme i u Njemačkoj.

 

Krajem 2017. godine 16.924 hrvatska državljana u Njemačkoj je primalo financijsku pomoć za dugotrajno nezaposlene, što je za 1,8 posto više nego godinu dana prije, priopćila je u petak Savezna agencija za zapošljavanje.
 

Dugotrajno nezaposleni s hrvatskom putovnicom čine 0,3 posto u ukupnom broju od gotovo šest milijuna primatelja pomoći, priopćila je Agencija za rad na upit Hine.

 

Pomoć za dugotrajno nezaposlene, koja se popularno naziva Hartz IV, primaju svi nezaposleni, ali radno sposobni građani - njih ukupno 5.933.000, od čega je 2.033.000 (35 posto) građana sa stranom putovnicom. Također, ova se pomoć razlikuje od socijalne pomoći koja je namijenjena radno nesposobnom stanovništvu.

 

 

Najveći broj (oko jedan milijun) otpada na osobe koje su posljednjih godina u Njemačku došle kao izbjeglice. Među njima prednjače građani Sirije s 588.000, a iza njih slijede građani Iraka i Afganistana.

 

Pomoć za dugotrajno nezaposlene iznosi 416 eura, a uz to još treba dodati i financijsku pomoć za stanovanje te dječji doplatak. Među primateljima koji dolaze iz novih članica Europske unije prednjače građani Bugarske (86.000) i Rumunjske (66.000), čiji broj svake godine raste.

 

Po broju dugotrajno nezaposlenih iz zemalja zapadnog Balkana prednjače državljani Srbije s 54.000 primatelja, iza kojih slijede građani Kosova (27.000) te Bosne i Hercegovine (15.636).

 

Njemačka je nedavno za građane Europske unije promijenila zakon o primanju potpore za nezaposlene na koju sada pojedinac stječe pravo tek nakon pet godina boravka u Njemačkoj.