Čović: Dok se ne promijeni Izborni zakon trebamo imati jednog kandidata

Naglasio je kako Darijanu Filipović smatra ''izvrsnim kandidatom'' te pozvao i druge političke aktere unutar hrvatskog političkog prostora da podrže takav pristup.

Mostaru je u petak održana sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH, a među glavnim temama bili su predstojeći Opći izbori, politički procesi u Bosni i Hercegovini te Južna plinska interkonekcija.

Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović izjavio je nakon sjednice kako Hrvati, dok nije izmijenjen Izborni zakon, trebaju imati zajedničkog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, istaknuvši da u tom kontekstu HNS stoji iza kandidature Darijane Filipović.

''Naš strateški interes bio je da u našem djelovanju imamo višestranačje, ali kako nije riješeno pitanje Izbornog zakona, onda se opet nameće ista potreba, da se pokušamo zajedno organizirati kroz HNS BiH te imati jednog kandidata. To smo u najvećoj mjeri uspjeli kandidiranjem kolegice Darijane Filipović i potporom koje je dao jedan dio predstavnika HNS-a BiH'', rekao je Čović.

Čović o kandidaturi Darijane Filipović

Naglasio je kako Darijanu Filipović smatra ''izvrsnim kandidatom'' te pozvao i druge političke aktere unutar hrvatskog političkog prostora da podrže takav pristup.

''Naravno, postoje tu stranke koje malo drugačije razmišljaju i ovo koriste kao jedan alat za neko svoje stranačko profiliranje. Ne vidim smisla da se stalno istražuje i traži, jer mislim da imamo izvrsnu kandidatkinju koja može na generacijski i svaki drugi način povezati sve ono što treba biti hrvatski član Predsjedništva BiH. Pozivam sve kolege i sve druge institucije našeg naroda u BiH da krenemo tim razmišljanjem'', kazao je Čović.

Dodao je kako ne vidi problem u većem broju kandidata samo u slučaju izmjena Izbornog zakona.

''Ne smijemo si dozvoliti ulazak u krizni prostor gdje bošnjački narod može birati dva bošnjačka člana Predsjedništva pa onda kukati kako nam je to problem. Svatko treba preuzeti dogovornost na sebe. Takvih iskustava imamo i u vremenu Alijanse i Platforme, znamo kakva se politika tada donosila. Gdje su danas te politike, što su učinili dobro za hrvatski narod, ali i za BiH?'', rekao je Čović.

Uputio je i poruku bošnjačkim političkim predstavnicima.

''Trebaju se uvažavati ustavne kategorije, hrvatski narod treba imati svog legitimnog predstavnika'', poručio je.

Politički procesi i Dom naroda

Čović se osvrnuo i na stanje na državnoj razini, kritizirajući način na koji se vode politički procesi i utvrđuje dnevni red sjednica.

''Vidjeli ste da je sjednica Doma naroda zakazana za ponedjeljak, a mi već sada znamo da se to neće dogoditi jer netko po istom modelu nameće točke dnevnog reda. Pričamo o Europi, a od točaka na dnevnom redu koje su predložene za ponedjeljak, u sklopu žurne sjednice, imamo na tek na 20. mjestu Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH. To govori o igrama u BiH. Ovih pet mjeseci se ne smije 'baciti u vodu'. Vrijeme je da vlast na državnoj razini krene nešto rješavati. Treba se riješiti pitanje Proračuna BiH, jer bez njega se ne može riješiti nijedno drugo pitanje'', smatra Čović.

Južna plinska interkonekcija i suradnja s Hrvatskom

Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji, kazao je kako se nakon usvajanja izmjena zakona formalno već može krenuti u daljnje aktivnosti.

''Mislim da će do summita Tri mora u Dubrovniku, koji se održava krajem travnja, biti napravljen nekakav dokument između BiH i RH koji će biti prezentiran javnosti. Time bi se formalno moglo krenuti u radove, a mi to već možemo i danas jer je zakon usvojen. Ima tu puno još pravnih koraka na terenu. Sve ovo što mi radimo ne možemo raditi bez Hrvatske, treba se odraditi nekih 60-ak kilometara od Dugopolja do granice s BiH. Mi ćemo raditi paralelno, ali plina nema bez ove komunikacije, jer plin dolazi sa Zapada. Što se nas tiče, mi želimo da se već od sutra krene administrativno djelovati na terenu'', ustvrdio je Čović.

Na kraju je poručio kako Bosna i Hercegovina u tom projektu ne preuzima financijski rizik.

''Kompletan rizik je na investitoru. Ako investitor ulaže te milijarde, on će istovremeno raditi i infrastrukturu. Ovo je za nas i politički i sigurnosni projekt, jer tamo gdje SAD uloži novac, oni će o tome prostoru brinuti. Time se u budućnosti može riješiti i velik broj drugih problema'', zaključio je Čović.