Naftna kriza brzo se pretvara u krizu svega. ''Počinje se prelijevati na sve''

Veći dio šire opskrbne krize proizlazi iz nestašice nafte, nusproizvoda nafte i ključne sirovine za sintetičke materijale, za koje proizvođači imaju znatno manje zaliha i nemaju zamjenu.

Mjesec dana od početka rata u Iranu, sve veća nestašica sirove nafte prijeti prerastanjem u nešto mnogo gore: nestašicu gotovo svega.

Sukob na Bliskom istoku ograničio je protok nafte i prirodnog plina kroz Hormuški tjesnac, čime je globalna opskrba smanjena za otprilike petinu.

Ovaj poremećaj nije samo uzrokovao nagli rast cijena goriva, već je smanjio i zalihe petrokemijskih proizvoda nužnih za izradu svakodnevnih predmeta poput obuće, odjeće i plastičnih vrećica, piše CNN.

Pritisak se sada širi na sve dijelove potrošačkog tržišta, s rastom cijena materijala poput plastike, gume i poliestera. Posljedice su zasad najočitije u Aziji, koja čini više od polovice svjetske proizvodnje i uvelike ovisi o uvozu nafte i drugih sirovina.

U Južnoj Koreji, gdje građani panično kupuju vreće za smeće, vlada je pozvala organizatore događaja da smanje upotrebu jednokratnih predmeta na najmanju moguću mjeru. Tajvan je uspostavio telefonsku liniju za proizvođače koji ostaju bez plastike, dok su tamošnji uzgajivači riže lokalnim medijima izjavili da bi mogli podići cijene jer ne mogu nabaviti vrećice za vakuumiranje.

U Japanu je naftna kriza potaknula strah da pacijenti s kroničnim zatajenjem bubrega neće moći primiti terapiju zbog nestašice plastičnih medicinskih cjevčica koje se koriste u hemodijalizi. Istovremeno, malezijski proizvođači rukavica upozoravaju da nestašica nusproizvoda nafte potrebnog za izradu gumenog lateksa ugrožava globalnu opskrbu medicinskim rukavicama, prenosi index.hr

"Ovo se vrlo, vrlo brzo prelijeva na sve: pivo, tjesteninu, čips, igračke, kozmetiku", rekao je Dan Martin, suvoditelj poslovne inteligencije u tvrtki Dezan Shira & Associates, koja pomaže međunarodnim poduzećima pri širenju u Aziji.

To je zato što je plastične čepove, gajbe, vrećice za grickalice i spremnike sve teže nabaviti. "Derivati nafte također su potrebni za proizvodnju ljepila za obuću i namještaj, industrijskih maziva za strojeve te otapala za boje i čišćenje", dodao je Martin. "Poremećaj u opskrbi naftom i brodskom prijevozu vrlo se brzo prenosi na petrokemijsku industriju i potrošačku robu."

Poremećaji na tržištu roba i u proizvodnji stvaraju pritisak na rast globalne inflacije i opterećuju gospodarski rast. Proizvođači plaćaju više za energiju i sirovine, što utječe na profitne marže i počinje podizati cijene za potrošače. Rastući troškovi goriva ometaju putovanja i logistiku, dok bi ograničene zalihe drugih sirovina s Bliskog istoka, poput gnojiva i helija, mogle dovesti do poskupljenja hrane i elektronike.

"S tako složenim posljedicama suočavamo se u trenutku kada mnoga gospodarstva imaju ograničen prostor za ublažavanje šokova", objavio je Međunarodni monetarni fond u ponedjeljak na svom blogu. "Iako bi rat mogao oblikovati globalnu ekonomiju na razne načine, svi putevi vode prema višim cijenama i sporijem rastu."

Nema izlaza

Države su počele oslobađati povijesne količine nafte iz strateških rezervi kako bi ublažile posljedice rata. Međutim, veći dio šire opskrbne krize proizlazi iz nestašice nafte, nusproizvoda nafte i ključne sirovine za sintetičke materijale, za koje proizvođači imaju znatno manje zaliha i nemaju zamjenu.

"Zapravo nema puno izlaza, osim smanjiti proizvodnju i trošiti manje energije". "Sve se tvrtke međusobno natječu. Svi su u istoj poziciji."

Dok se proizvođači utrkuju u nabavi materijala, cijene plastike i proizvoda koji je sadrže rastu. Prema podacima ICIS-a, platforme za praćenje tržišta roba, cijene plastičnih smola u Aziji porasle su za čak 59% na rekordne razine od kraja veljače, kada su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli prve zračne napade na Iran.

Shariene Goh, viša analitičarka za petrokemiju u ICIS-u, izjavila je da bi potrošačka roba koja se uvelike oslanja na plastičnu ambalažu, poput kozmetike, mogla biti još osjetljivija na nestašice od nekih proizvoda koji sadrže plastiku.

"Proizvođači finalnih proizvoda mogli bi iskoristiti svoje zalihe, no one bi se s vremenom mogle iscrpiti", rekla je. "Mislim da bi uskoro mogli ostati bez njih."

Poremećaj se širi na Zapad

Budući da je Azija prva regija koja je osjetila posljedice krize s gorivom, novi problemi s opskrbom ne slute na dobro za ostatak svijeta ako se nafta i drugi resursi ne budu mogli proizvoditi ili isporučivati s Bliskog istoka. Osim što proizvodi oko 17% svjetske nafte i 30% plastične smole, Bliski istok, prema podacima Morgan Stanleyja, također osigurava 45% sumpora, koji se koristi za proizvodnju gnojiva, 33% helija, koji se koristi u proizvodnji poluvodiča, zdravstvu i zrakoplovstvu, te 22% uree i amonijaka, koji se koriste kao gnojiva.

Američki poljoprivrednici već plaćaju više za gnojivo jer je cijena uvezene uree od početka rata porasla za otprilike trećinu. U Indiji proizvođači kondoma izvještavaju o poremećajima u proizvodnji zbog nestašice ambalaže i silikonskog ulja, za čiju su izradu potrebne petrokemijske sirovine, ali i amonijaka.

"Slično kao tijekom pandemije covida, šok se odvija u fazama, a ne istovremeno - val poremećaja u opskrbnim lancima kreće se prema zapadu", napisali su analitičari J.P. Morgana u bilješci klijentima prošli tjedan.

Posljednjih nekoliko tjedana azijske zemlje bile su usredotočene na ublažavanje skokova cijena nafte mjerama kao što su oslobađanje naftnih rezervi, ograničavanje cijena goriva i skraćivanje radnog vremena radi uštede energije. No, prema J.P. Morganu, ograničenja opskrbe postat će ozbiljnija u travnju, s obzirom na to da posljednje isporuke sirove nafte poslane prije rata trebaju stići početkom mjeseca.

"Glavni izazov više nije cijena, nego fizička nestašica", navode analitičari banke.