IEA predlaže rad od kuće: Cijene nafte rastu, kriza se produbljuje

Udari na džep tek dolaze..

Međunarodna agencija za energiju (IEA) predstavila je niz mjera kojima bi se ublažio rast cijena nafte i pritisak na potrošače, uključujući rad od kuće, smanjenje brzine na autocestama i izbjegavanje putovanja zrakoplovom kada postoje alternativni načini prijevoza.

Preporuke dolaze nakon što je IEA početkom ožujka dogovorila rekordno oslobađanje 400 milijuna barela nafte iz strateških zaliha, kao odgovor na poremećaje na tržištu izazvane američko-izraelskim sukobom s Iranom, što je dodatno poguralo cijene energenata i inflaciju na globalnoj razini.

Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol poručio je kako je riječ o mjerama koje mogu odmah primijeniti vlade, tvrtke i kućanstva kako bi ublažili posljedice energetske krize.

"Osim oslobađanja strateških zaliha, donosimo konkretne korake na strani potražnje kako bismo zaštitili potrošače", istaknuo je Birol.

Cijene goriva rastu i u BiH

Rast cijena energenata osjetan je i u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, 20. ožujka zabilježen je novi rast cijena goriva.

Prosječna cijena benzina BMB 95 povećana je za 0,03 KM po litru, dok je dizel poskupio za 0,07 KM u odnosu na dan ranije.

Usporedno s početkom godine, rast je još izraženiji. U siječnju je dizel u prosjeku koštao 2,29 KM po litru, dok je benzin bio 2,32 KM. Do 20. ožujka dizel je dosegnuo 3,16 KM, a benzin 2,54 KM po litru.

U razdoblju od kraja veljače do sredine ožujka zabilježeno je čak 7.456 prijava promjena cijena goriva, od čega se većina odnosi na dizel.

Unatoč rastu cijena, na snazi su i dalje ograničenja marži – maksimalna veleprodajna iznosi 0,06 KM, a maloprodajna 0,25 KM po litru. Kontrolu provode tržišni inspektori, dok građani cijene mogu pratiti putem aplikacije FMT FBiH oil info.

Slovenija uvodi ograničenja točenja goriva

Zbog problema s opskrbom, Slovenija je od ponoći uvela ograničenja na benzinskim crpkama.

Građani mogu natočiti najviše 50 litara goriva dnevno, dok je za pravne osobe i gospodarstvo limit postavljen na 200 litara.

Vlada je aktivirala i vojsku kako bi pomogla u distribuciji goriva te zatražila od distributera bolju koordinaciju isporuka.

Premijer Robert Golob najavio je mogućnost dodatnih mjera, uključujući i ograničenja za strane državljane, dok su problemi u opskrbi posebno istaknuti kod najvećeg distributera, Petrola.

Udari na džep tek dolaze

Iranska državna agencija Mehr upozorila je da bi svaki napad na energetsku infrastrukturu mogao imati ozbiljne posljedice za cijelu regiju – i snažno udariti na džep milijuna ljudi kroz rast cijena energije i nestabilnost opskrbe.

U poruci se navodi kako bi i "najmanji napad" mogao gurnuti regiju u mrak, uz grafiku s porukom "Recite zbogom struji" i označenim ključnim energetskim postrojenjima u zemljama Zaljeva.

Napetosti su dodatno porasle nakon što je Donald Trump Iranu dao rok od 48 sati da otvori Hormuški tjesnac za pomorski promet, zaprijetivši uništenjem iranske energetske infrastrukture.

Iran je uzvratio porukom da će, u slučaju napada, ciljati energetsku i infrastrukturu za desalinizaciju u regiji, što bi moglo ugroziti opskrbu pitkom vodom za oko 100 milijuna ljudi.

Globalna energetska kriza sve se više prelijeva na svakodnevni život građana. Dok međunarodne institucije pozivaju na smanjenje potrošnje, rast cijena goriva u regiji i konkretne restrikcije poput onih u Sloveniji pokazuju da bi situacija mogla postati još ozbiljnija.