Samo jedna čaša ovog napitka dnevno može smanjiti rizik od moždanog udara

Dobrobiti mlijeka proizlaze iz jedinstvene mješavine ključnih hranjivih tvari, uključujući kalcij, kalij i magnezij, minerala koji pomažu u regulaciji krvnog tlaka opuštanjem krvnih žila..

Samo jedna čaša mlijeka dnevno mogla bi smanjiti rizik od moždanog udara za gotovo deset posto, sugerira opsežna studija čiji autori tvrde da bi jednostavno povećanje unosa mliječnih proizvoda moglo spriječiti tisuće tragičnih slučajeva.

Istraživači u Japanu otkrili su da je unos od 180 grama mlijeka dnevno, što odgovara prosječnoj čaši, povezan sa znatno manjom vjerojatnošću od moždanog udara kod odraslih osoba u dobi od 30 do 79 godina. U studiji, objavljenoj u časopisu Nutrients, napravljen je model koji predviđa što bi se dogodilo kada bi prosječna konzumacija mlijeka u cijeloj populaciji porasla na tu razinu.

Procjenjuje se da bi se ukupni rizik od moždanog udara smanjio za otprilike sedam posto tijekom desetljeća, a u nekim bi skupinama ta brojka narasla na impresivnih 10,6 posto.

Znanstvenici nisu pratili stvarne pacijente koji su pili više mlijeka, već su umjesto toga izradili desetogodišnji simulacijski model koristeći podatke o japanskom stanovništvu. Model je usporedio trenutačni unos mliječnih proizvoda sa scenarijem u kojem potrošnja raste na 180 grama dnevno, što je u Japanu preporučena razina.

Projekcije su pokazale da bi, ako se održi sadašnja niska razina unosa, Japan u idućih deset godina mogao zabilježiti oko 1,76 milijuna moždanih udara i više od 267.000 smrtnih slučajeva. Međutim, povećanjem potrošnje mlijeka moglo bi se spriječiti čak 123.618 moždanih udara i 18.721 smrtni ishod u istom razdoblju. Ovi nalazi posebno su značajni za Japan, gdje je prosječna potrošnja mlijeka relativno niska i iznosi tek 61,8 grama dnevno, što upućuje na to da mnogi ne unose dovoljno ove namirnice kako bi ostvarili potencijalne zdravstvene koristi.

Dobrobiti mlijeka proizlaze iz jedinstvene mješavine ključnih hranjivih tvari, uključujući kalcij, kalij i magnezij, minerala koji pomažu u regulaciji krvnog tlaka opuštanjem krvnih žila i poboljšanjem cirkulacije. "Mlijeko je nutritivno bogata namirnica i osigurava više mikronutrijenata koji utječu na rizik od moždanog udara. Ono je glavni prehrambeni izvor kalcija u Japanu, koji je obrnuto povezan s hipertenzijom i moždanim udarom.

Mlijeko također sadrži kalij i magnezij, koji su povezani s nižim rizikom od moždanog udara", napisali su istraživači u svojoj studiji. Ove tvrdnje dodatno potvrđuju i druge studije, poput one iz Kine koja je pokazala da veći unos mliječnih proizvoda smanjuje rizik od hemoragijskog moždanog udara za čak 31 posto.

Ovakva saznanja dolaze u vrijeme kada u mnogim zapadnim zemljama konzumacija mlijeka pada, a biljne alternative postaju sve popularnije. Primjerice, prosječni čovjek danas pije otprilike dvije litre tjedno, u usporedbi s gotovo pet litara tjedno 1974. godine, pri čemu je svaka deseta čaša zamijenjena biljnim napitkom. Stručnjaci upozoravaju da bi izbjegavanje mliječnih proizvoda moglo dovesti do nedostatka važnih nutrijenata.

Mlijeko se često opisuje kao "nutritivno gusta" hrana jer u relativno maloj porciji pruža širok spektar esencijalnih tvari. Jedan je od najbogatijih izvora kalcija, ključnog za održavanje čvrstih kostiju i zubi, ali i za normalnu kontrakciju mišića i prijenos živčanih signala, što ga čini važnim u prevenciji osteoporoze u starijoj dobi.

Nije svako mlijeko isto: Uloga masnoća i novi trendovi

Iako japanska studija nije pravila razliku između vrsta mlijeka, prethodna istraživanja sugeriraju da povezanost s rizikom od moždanog udara može varirati. Mlijeko s niskim udjelom masti pokazalo je umjerenu korist, dok ono s visokim udjelom masti nije imalo jasan zaštitni učinak.

Ipak, novija znanstvena saznanja mijenjaju pogled na mliječne masti, sugerirajući da one možda nisu toliko štetne za srce kako se ranije mislilo, a neke studije čak upućuju na to da određene masne kiseline u punomasnom mlijeku mogu imati zaštitnu ulogu. Ovaj preokret podudara se s globalnim trendom "povratka osnovama", gdje se potrošači nakon vrhunca popularnosti biljnih napitaka ponovno okreću kravljem mlijeku kao prirodnijem proizvodu s manje aditiva.

Osim kalcija, kalija i magnezija, mlijeko pruža i visokokvalitetne proteine koji sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina koje tijelo ne može samo proizvesti, što ga čini izvrsnim za održavanje mišićne mase i oporavak nakon vježbanja. Također sadrži vitamin B12, koji podržava živčani sustav i proizvodnju crvenih krvnih stanica, te jod, ključan za rad štitnjače koja regulira metabolizam.

U konačnici, sve veći naglasak stavlja se na personaliziranu prehranu, pa tako i stručnjaci sve češće preporučuju unos mliječnih proizvoda na temelju individualnih potreba i zdravstvenih rizika, umjesto univerzalnih smjernica koje vrijede za sve.