Povrat PDV-a: Evo što susjedi najviše kupuju u BiH

U UNO su podsjetili da je od 4. kolovoza ove godine na snazi nova Instrukcija o povratu PDV-a stranim državljanima..

Iako je vrijednost robe koju su stranci ove godine kupili u BiH veća nego u istom periodu lani, a iznos zatraženog povrata PDV-a porastao, upućeni ocjenjuju da iza tih brojeva stoje prije svega više cijene i inflacija, dok gužve na granicama i novi režimi polako gase kupovni entuzijazam, posebno u pograničnim područjima.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezovanje (UNO) BiH za 11 mjeseci ove godine stranci su podnijeli 262.953 zahtjeva za povrat PDV-a na robu kupljenu u BiH u vrijednosti od 89,29 milijuna KM, na osnovu čega je zatražen povrat od 12,97 milijuna KM. U istom periodu prošle godine vrijednost kupljene robe iznosila je 85,33 milijuna KM, dok je za povrat PDV-a od 12,39 milijuna KM podneseno 283.370 zahtjeva.

Kako su naveli u UNO, najviše su kupovali državljani Srbije, Hrvatske i Crne Gore i to uglavnom robu široke potrošnje, osnovne životne namirnice, proizvode za domaćinstvo i tekstil, koje iznose van carinskog područja BiH, čime ostvaruju pravo na povrat PDV-a. Pravo na povrat ne odnosi se na mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića, kao ni na duvan i duhanske prerađevine.

U UNO su podsjetili da je od 4. kolovoza ove godine na snazi nova Instrukcija o povratu PDV-a stranim državljanima, kojom je minimalna vrijednost kupljene robe za ostvarivanje povrata definisana u iznosu od 200 KM. Strani državljani povrat mogu ostvariti putem klasičnog PDV-SL-2 obrasca ili preko posrednika za povrat PDV-a, a broj zahtjeva i iznos povrata, usprkos prekidu tijekom pandemije, u posljednje dvije godine bilježe postepeni oporavak, piše Glas Srpske.

Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača "Don" Murisa Marić istaknula je da je na rast iznosa povrata PDV-a ove godine utjecala inflacija te da novi granični režimi i duga čekanja sve više obeshrabruju strane kupce.

- Visoke cijene pumpaju iznose koji se vraćaju, ali dugi redovi i zadržavanja na granicama sigurno će umanjiti kupovinu, posebno kod stanovnika pograničnih područja Srbije, Hrvatske i Crne Gore - smatra Marić. Ona je dodala da dijaspora iz zapadne Europe rijetko koristi pravo na povrat PDV-a, jer su ponuda i cijene u tim zemljama povoljnije.

- Naši ljudi koji žive u Njemačkoj ili Austriji uglavnom ne traže povrat PDV-a, jer su tamo cijene niže, a ponuda prilagođena i socijalno ugroženim kategorijama. Kod nas kupuju prije svega susjedi, jer su razlike u cijenama i dalje značajne - istaknula je Marić

Da je u ovoj priči inflacija odigrala značajnu ulogu smatra i ekonomist Zoran Pavlović. Prema njegovim riječima, podaci o povratu PDV-a za ovu godinu pokazuju da se prodaja strancima ipak stabilizirala.

- Kada se od konačne cijene odbije PDV, kupovina je i dalje isplativa, posebno za osnovne životne namirnice i robu široke potrošnje - rekao je Pavlović. On je naglasio da, iako je trenutno atraktivna kupovina goriva u BiH, na nju nije moguće ostvariti povrat PDV-a, ali da razlike u cijenama i dalje motiviraju kupce.

- Kada usporedimo, recimo, Beograd i Banja Luku, cijene u Beogradu su i do 50 posto više. Zbog toga je nabavka osnovnih životnih namirnica u BiH i dalje veoma interesantna za građane Srbije, a u nešto manjoj mjeri i za Hrvatsku, gdje su pravila stroža - poručio je Pavlović.

Iz UNO su istaknuli da je broj zahtjeva za povrat PDV-a kontinuirano rastao od 2015. godine, kao i ukupni iznos povrata te da je vrhunac zabilježen 2019. godine, kada je vrijednost kupljene robe iznosila više od 135 milijuna KM, a povrat PDV-a gotovo 20 milijuna KM. Ovaj trend je, kako su naveli, prekinula pandemija virusa korona, zbog koje je u 2020. i 2021. godini iznos povrata pao ispod deset milijuna KM, dok se u posljednje dvije godine bilježi postepeni oporavak, iako još nije dostignuta razina prije pandemije.