VIDEO: Okrugli stol u Mostaru: Ravnopravnost sva tri naroda u BiH nije uspostavljena
Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru je simbolično na Međunarodni dan ljudskih prava želio potaknuti akademsku raspravu o nesavršenostima Daytonskog sporazuma 30 godina kasnije.
U organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru povodom 30. obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma održan je okrugli stol pod nazivom "Dayton 30: Između mira i promjena".
Na okruglom stolu sudjelovali su i aktualni politički dužnosnici, ali i protagonosti vremena potpisivanja Daytona.
Okrugli stol okupio je poznata imena poput Mate Tadića, Krešimira Zubaka, Davora Bunoze, Vedrana Škobića i Josipa Brkića, prenosi RTV HB.
Nema ravnopravnosti
Osnovno polazište sugovornika je da je Dayton zaustavio krvavi ratni sukob, ali i da nije izgradio funkcionalnu državu Bosnu i Hercegovinu.
"Nažalost u razvoju institucija BiH, prije svega standarda koji su tamo u Daytonu i predviđeni, nije napravljen iskorak koji se tamo očekivao. Mi imamo vrlo malo, pet institucija koje su predivđene po Ustavu BiH i teško u suštini sve funkcioniraju, ako izuzmemo neke poput Centralne banke koja je specifična, Ustavni sud koji funkcionira, ali je i on pao zadnjih godina u poteškoće itd. Dok izvršna i zakonodavna vlast teško funkcioniraju", kazao je Tadić.
"Kada je rekonstruirana Bosna i Hercegovina za vrijeme Drugog svjetskog rata, jedna od temeljnih odluka tadašnjeg ZAVNOBIH-a, što se uzima kao temelj što je imao u vidu i Badinter, bila je odluka da se BiH uspostavlja kao državna zajednica u kojoj je zajamčena, ponavljam zajamčena, ravnopravnost Srba, Hrvata i u to vrijeme Muslimana. Mislim da ta ravnopravnost nije uspostavljena u punom smislu te riječi", objašnjava Zubak.
Legitimnost
Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru je simbolično na Međunarodni dan ljudskih prava želio potaknuti akademsku raspravu o nesavršenostima Daytonskog sporazuma 30 godina kasnije.
"Daytonski mirovni sporazum predstavljao je veliki uspjeh u ono vrijeme za međunarodnu zajednicu i nas koji živimo u ovoj državi. I on je ispunio svoja primarna očekivanja. Je li on dovoljno širok okvir za daljnji napredak Bosne i Hercegovine, prije svega mislimo na Aneks 4 Ustav BiH. Čini mi se da je to dosta teško pitanje i trebat ćemo potaknuti sve naše političke aktere da se kreću u tom smjeru", kazao je Brkić.
U ovoj godini smo se zbog djelovanja vlasti u Republici Srpskoj skoro vratili na početne pozicije prije Daytona, odnosi Hrvata i Bošnjaka su duboko narušeni, a veliku odgovornost za trenutno stanje imaju i međunarodni predstavnici. Mišljenje je to jednog od sudionika Daytona Krešimira Zubaka.
"Ostala su ova otvorena pitanja koja dovode u pitanje našu mogućnost da realiziramo svoje pravo koje proizilazi iz Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da možemo artikulirati svoje interese i potrebe u strukturama vlasti. Izborom ljudi koji nemaju politički legitimitet hrvatskog naroda mi to ne možemo iskazati i tu je glavni problem".
Dogovor i kompromis
"Jedna od grešaka Daytona bila je što nismo predvidjeli neku novu konferenciju nakon izvjesnog vremena, recimo nakon 10 godina implementacije Općeg okvirnog sporazuma. Pa da onda sjednemo i vidmo što to funkcionira, a što je otišlo u devijacije i iskrivljenosti onoga što je izvorno bilo zamišljeno. No, treba ići dalje, treba raditi i razgovarati. Ja sam jedan od onih koji zagovara da se samo dogovorom i kompromisom domaćih institucija i naroda može postići napredak, ali koji je održiv", dodaje Tadić.
Danas je nužna temeljita izmjena daytonskog ustava kako bi se istinski osigurala ravnopravnost triju naroda, ali i krenulo naprijed prema članstvu u Europskoj uniji. Međutim, sve odluke se donose sporo ili nikako.
"Po mom osobnom mišljenju, mi se još vrtimo kada je riječ o politikama, u onim razmišljanjima koja smo imali ovdje prije 30 godina", zaključuje Zubak.