Hoće li u Federaciji doći do zabrane prodaje energetskih napitaka maloljetnicima?

Iako održavaju budnim i daju energiju, ovi napici mogu biti povezani s mnogim zdravstvenim problemima.

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Suada Halilović uputila je inicijativu kojom traži pripremu zakonskog rješenja kako bi se u što skorije vrijeme zakonom zabranila prodaja energetskih napitaka djeci i maloljetnim osobama. - S obzirom na mnoga istraživanja koja su pokazala veliku štetnost određenih sastojaka energetskih napitaka, smatram kako je vrlo važno da Vlada FBiH, Federalno ministarstvo pravosuđa, Federalno ministarstvo zdravstva i Federalno ministarstvo trgovine u nadolazećem razdoblju pronađu zakonsko rješenje, a sve u cilju zabrane prodaje energetskih napitaka maloljetnim osobama - navela je Halilović, piše Večernji list BiH.

Opasni za zdravlje

Postojećim zakonom u unutarnjoj trgovini u FBiH nije definirana zabrana prodaje ovih napitaka maloljetnim osobama. - Smatram da je vrlo važno, a prvenstveno za zdravlje maloljetnih osoba, na području FBiH zakonski ograničiti i prodaju energetskih napitaka tako da se onemogući prodaja, kao što je zakon predvidio i zabranu prodaje alkohola i duhanskih proizvoda. Trenutačni zakon navedeno nema definirano - navodi Halilović. Dodaje da energetska pića sadrže ksantine (uključujući kofein), gaziranu vodu, taurin, vitamin B i neke biljke.

- Uobičajeni sastojci su guarana, yerba mate, ginseng, ginko biloba. Ponekada u njih se dodaje maltodekstrin, inositol, karnitin i kreatin. Neki energetski napitci sadrže šećer, dok ga drugi brendovi zamjenjuju sladilima. Sastojci koji su štetni u energetskim napicima mogu prouzročiti aritmiju, nesanicu, mučninu, nervozu, dehidraciju i bolove u želucu. Svjetska istraživanja pokazuju da redovito konzumiranje ovih napitaka može iscrpiti nadbubrežne žlijezde i izazvati bolest koja se zove adrenalni umor - ističe. Prema EFSA-i (Europskoj agenciji za sigurnost hrane), jedno prosječno polulitarsko pakiranje energetskog pića sadrži više miligrama kofeina nego što bi na dnevnoj osnovi smio unijeti adolescent u svoj organizam.

Jedno energetsko piće može sadržavati tri puta više kofeina nego šalica kave. Unatoč tome, mnogi se i dalje odlučuju za njih zbog učinka koji pružaju. Iako održavaju budnim i daju energiju, ovi napici mogu biti povezani s mnogim zdravstvenim problemima.

Zabrana prodaje energetskih pića mlađima od 15, 16 ili 18 godina na snazi je u nekoliko europskih zemalja, a od kraja prošle godine i austrijski ministar zdravstva Johannes Rauch zalaže se za uvođenje dobne granice jer njihova pretjerana konzumacija može štetno utjecati na zdravlje djece i mladih, izvijestio je ranije dnevnik Salzburger Nachrichten.

Dobna granica za prodaju energetskih pića mlađima od 18 godina u Litvi je na snazi ​​već deset godina, a malo tko je pomislio da će se sličan zakon primijeniti i u drugim dijelovima Europe. Međutim, tijekom prošlog desetljeća Latvija, Estonija, Poljska, Rumunjska i Norveška slijedile su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i uvele zabranu prodaje energetskih pića djeci i mladima. U Estoniji je trenutačno na snazi zabrana prodaje energetskih pića mlađima od 16 godina, u Norveškoj od 15, a krajem prošle godine češka vlada predstavila je nacrt zakona kojim bi se mladima također zabranili prodaja i posluživanje energetskih pića.

Stanje u EU

Austrijska udruga Foodwatch Österreich pokrenula je peticiju “Keine Energydrinks für Kinder”. Njome se austrijske političke stranke i njihovi glasnogovornici pozivaju da “ozbiljno shvate zdravlje djece i osiguraju dobnu granicu” za prodaju i konzumaciju energetskih pića. - Čak i limenka energetskog napitka od pola litre često premašuje maksimalnu preporučenu dnevnu količinu kofeina i može biti štetna za zdravlje prosječnog dvanaestogodišnjaka normalne težine. Posljedice su srčane aritmije, napadaji i anksioznost. Ipak, djeca u Austriji energetska pića mogu bez problema kupiti u svakom supermarketu.

Druge zemlje EU-a već su uvele dobnu granicu kako bi zaštitile zdravlje svoje djece - navodi se u tekstu peticije. U Austriji trenutačno nema dobne granice za prodaju i/ili konzumaciju energetskih pića, no već desetak godina na svakoj limenci mora biti otisnut natpis “Povećan sadržaj kofeina - ne preporučuje se za djecu, trudnice i dojilje”. Previše kofeina može prouzročiti glavobolje i poremećaje spavanja, ali i trajno visok krvni tlak ili srčane aritmije. - A to može biti vrlo opasno, posebno u kombinaciji sa sportskim aktivnostima - kaže Holger Förster, pedijatar iz Salzburga. - Vježbanje već stavlja tijelo pod stres i oslobađa adrenalin, a uz konzumaciju energetskog pića možemo preopteretiti svoje tijelo - ističe.

Propisi u pojedinim državama članicama EU-a razlikuju se u detaljima. U Rumunjskoj, primjerice, novčane kazne za prodaju energetskih pića maloljetnicima iznose i do 6000 eura.

Dijetetičarka Benedikt smatra da zabrana konzumacije mlađima od 14 godina ima smisla, dok bi roditelji mladih između 14 i 18 godina trebali razgovarati sa svojom djecom i pokušati ih potaknuti na umjerenu konzumaciju. Spomenimo i da je Skupština Kosova u prosincu prošle godine usvojila prijedlog zakona o zabrani konzumiranja energetskih pića mlađima od 18 godina. Navedenim prijedlogom zakona predviđena je administrativna kazna do 2000 eura za one koji prodaju, nude ili reklamiraju energetska pića osobama mlađim od 18 godina.