Preminuo hrvatski skladatelj, aranžer i dirigent Stipica Kalogjera
Sigurni smo da će njegova neprocjenjiva i bogata ostavština nastaviti nadahnjivati nadolazeće generacije", naglasila je ministrica kulture i medija Obuljen Koržinek.
U 91. godini preminuo je veliki hrvatski skladatelj, aranžer i dirigent Stipica Kalogjera. Zauvijek će u povijesti naše glazbene umjetnosti ostati urezan kao autor neizmjernog talenta, kreativnosti i strasti za glazbom.
Stipica Kalogjera za najbolji aranžman nagrađen je Porinom za pjesmu "Cesarica" autora Zlatana Stipišića Gibonnija. Tada je nagrađen i za producenta godine, a četiri godine kasnije i za album godine "Ministarstvo" Arsena Dedića. Porina za životno djelo dobio je 2010. godine. Svojim je predanim radom otvorio put mlađem naraštaju.
- Stipica Kalogjera je na neki način otac naše profesije ovdje, dakle profesije producenta i aranžera, između ostalog i dirigenta, ali i jedan od prvih koji su se time počeli baviti na jedan fini, profesionalan način i utrli su put nama mlađima koji smo došli nakon toga. On je lik koji je cijeli život se trudio živjeti i raditi mirno i dostojanstveno i pošteno. Na koncu je tako mirno i dostojanstveno i otišao, kazao je glazbenik Nikša Bratoš.
Stipica Kalogjera autor je zabavnih pjesama poput "Vino i gitare", "Krovovi", "Ti si moja obala", "Dobra večer, uzorita", "Sviraj mi, gitaro". Ostvario je mnogobrojne uspješne suradnje s vodećim imenima hrvatske glazbe poput Arsena Dedića, Gabi Novak i Tereze Kesovije.
- Bio je čovjek velikog talenta, ali ono što je razvio do savršenstva je ta zanatska vještina, profesionalnost i time je postao vjerojatno najveći hrvatski producent koji je potpisao oko 4000 različitih pjesama i skladbi. To ostaje iza njega. Mislim da je ispravna usporedba, ono što je Quincy Jones bio u svjetskim razmjerima, Stipica Kalogjera je tu u našim regionalnim ili nacionalnim, rekao je Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja.
Kao skladatelj i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i inozemnim festivalima zabavne glazbe i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni. Kalogjera je stekao i titulu doktora medicine, ali se nikada nije profesionalno posvetio liječničkom pozivu - ljubav prema glazbi bila je jača.
Skladao je i scensku glazbu za dječje predstave te glazbu za animirane filmove, dječje TV serije i emisije.
Njegov umjetnički rad obilježila je jedinstvena sposobnost kombiniranja inovativne harmonije, bogate instrumentacije i nepogrešive emocionalne dubine.
Sućut Jandrokovića u povodu smrti Stipice Kalogjere
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uputio je u srijedu izraze sućuti u povodu smrti Stjepana Stipice Kalogjere, istaknuvši da je Kalogjera bio među onim uistinu posebnim umjetnicima za koje se s punim pravom može reći da su ostavili neizbrisiv trag u hrvatskoj glazbi.
U sućuti obitelji Kalogjera predsjednik Sabora istaknuo je da su iza Kalogjere desetljeća neumornog skladanja, aranžiranja i producentskog rada.
- Pritom, jednako se snažno isticao stvarajući za različite festivalske prigode, kao i za kazalište i televiziju. Mnogim poklonicima glazbe u Hrvatskoj u posebnom sjećanju ostaju tolike sjajne izvedbe 'pod ravnanjem Stipice Kalogjere', u kojima je pokazivao dojmljiv dirigentski stil i istinsku osobnu karizmu, istaknuo je predsjednik Sabora.
O snazi njegove umjetničke ostavštine, naglasio je Jandroković, svjedoče i brojne nagrade koje je tijekom dugogodišnje karijere primio, uključujući i Porin za životno djelo.
"Svu raskoš talenta Stipice Kalogjere pamtit ćemo s izrazitim poštovanjem te se sa zahvalnošću sjećati njegova sveukupnog doprinosa hrvatskoj glazbi", stoji u izrazu sućuti obitelji Kalogjera.
Obuljen Koržinek: Svevremenske Kalogjerine uspješnice
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je sućut obitelji maestra Stipice Kalogjere.
"Kao istaknuti skladatelj, dirigent, a pogotovo aranžer, Stipica Kalogjera svojim je rukopisom uveličao nekoliko tisuća djela domaće zabavne glazbe. Posljednjih pola stoljeća hrvatske glazbene scene gotovo je nemoguće zamisliti bez svevremenskih uspješnica, posebice onih koje su nastale u tandemu sa Zdenkom Runjićem i Oliverom Dragojevićem, poput pjesama Galeb i ja, Skalinada i Bijeli Božić.
Njegovi aranžmani odlikovali su se inventivnošću, originalnim harmonijskim rješenjima i funkcionalnom instrumentacijom, čime je još krajem 1950-tih godina postavio temelje za novo doba hrvatske zabavne glazbe te postao inspiracija budućim naraštajima aranžera i producenata.
Maestro Stipica Kalogjera bio je toliko velik koliko i skroman, i dok su njegove pjesme prštale s pozornice, on bi uvijek stajao sa strane, pred orkestrom i vodio ga svojom uvjerljivom dirigentskom gestom. Sigurni smo da će njegova neprocjenjiva i bogata ostavština nastaviti nadahnjivati nadolazeće generacije", naglasila je ministrica kulture i medija Obuljen Koržinek.
Veliki hrvatski skladatelj, dirigent i aranžer
Kalogjera je rođen 24. svibnja 1934. u Beogradu. Od djetinjstva je pokazivao izniman talent za glazbu. U Zagrebu je najprije počeo svirati violinu, a poslije trubu i klavir, da bi obrazovanje zaokružio na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao 1962. Unatoč tom zvanju, nepokolebljivo se posvetio svijetu glazbe.
Njegova profesionalna glazbena karijera počela je 1958. kada je postao članom Plesnog orkestra Radio Zagreba (danas Big Band HRT). U tom je orkestru bio trubač, zatim pijanist, a 1991.–1993. glazbeni producent.
Skladao je oko 70 zabavnih pjesama, od kojih se ističu "Vino i gitare", "Ti si moja obala", "Dobra večer, uzorita", "Sviraj mi, gitaro", "Vjeruj mi", "Krovovi", "Ti, koju ne poznam", "Poslije kiše dolazi sunce", "Bit ćeš uvijek moja", "Adrese moje mladosti", "Ča je bilo tega više ni", "Ponoćno sunce" i "Tvojih pola sata".
Tijekom bogate karijere, skladao je i aranžirao više od 4000 djela za različite glazbene sastave, od malih ansambala do simfonijskih orkestara, od kojih su neki nagrađeni prestižnim priznanjima. Osobito su uspješni bili aranžmani za pjesme Galeb i Skalinada (Z. Runjić) te Cesarica (Z. Stipišić), za koju mu je i dodijeljena nagrada Porin 1994. za najbolji aranžman. Iste godine zajedno s Arsenom Dedićem dobiva Porina kao najbolji producent za album Tihi obrt, a 1998. također kao najbolji producent s Arsenom Dedićem dobiva Porina za album Ministarstvo straha. Godine 2010. dodijeljena mu je nagrada Porin za životno djelo.
Kalogjera je autor glazbe i za dva mjuzikla, O’Kaj i Kaj20, izvedena s velikim uspjehom u Zagrebačkom kazalištu Komedija. Skladao je glazbu za animirane filmove te dječje televizijske serije.
Kao skladatelj i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i inozemnim festivalima zabavne glazbe (Zagreb, Split, Opatija, Slavonski Brod, Krapina, Bratislava) i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni (stalni šef dirigent festivala u Splitu od 1980-ih) i u inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i Birminghamu 1998).