Dok su sve češći problemi s internet bankarstvom u svijetu, Visa u BiH kao da nastoji provesti prisilnu digitalizaciju

Za mnoge korisnike je mnogo važniji balans između inovacija i očuvanja osnovnih usluga koje ne ovise samo o digitalnim tehnologijama koje se forsira plaćenim oglasima.

U svjetlu učestalih problema s online bankarstvom u Njemačkoj, gdje su korisnici Comdirect banke ponovno imali poteškoća s prijavom i pristupom internetskim bankovnim uslugama 2. prosinca, mnogi se pitaju koliko je digitalna transformacija i digitalizacija platnih usluga zaista korisna za krajnje korisnike. Iako se problem čini sada riješenim, ova situacija nije izolirana. Slični tehnički problemi s online bankarstvom ponavljaju se tijekom cijele godine, što izaziva zabrinutost među korisnicima, posebno jer se digitalne banke sve više nameću kao glavni kanal za obavljanje financijskih usluga u Njemačkoj.

No, ove poteškoće u online bankarstvu nisu samo tehničke prirode. One postavljaju važna pitanja o sigurnosti, stabilnosti i povjerenju u digitalne financijske platforme, koje su postale ključni način obavljanja svakodnevnih financijskih transakcija. U ovom kontekstu, raste zabrinutost da bi digitalizacija financijskih usluga mogla postati prisilna i da bi korisnici, poput onih u Bosni i Hercegovini, mogli biti prisiljeni prihvatiti nove tehnologije, poput kartičnih i mobilnih plaćanja, čak i kad sustavi nisu u potpunosti stabilni i sigurni.

Slična pitanja postavljaju se i kada razmatramo kontinuirani pritisak financijskih institucija poput Visa, koja je u svojim izvještajima i istraživanjima pokazala sve veću orijentaciju prema digitalizaciji platnih sustava, promovirajući kartična i mobilna plaćanja kao dominantne načine obavljanja transakcija. Iako su ove inovacije korisne za mnoge, činjenica da se sve više potiče bezgotovinsko društvo i sve manje prostora ostavlja za tradicionalne oblike plaćanja, kao što su gotovina, može izazvati nelagodu među korisnicima.

Kao i u slučaju Comdirect banke, česti problemi s online bankarstvom dovode u pitanje sigurnost ovih digitalnih sustava. Građani koji su sve više skloni plaćanjima putem pametnih telefona, kartica i satova, sada moraju suočiti s tehničkim poteškoćama i pitanjima o sigurnosti tih sustava, dok istovremeno primaju pritisak da u potpunosti pređu na digitalna plaćanja, što ne samo da nije uvijek praktično, već je u nekim slučajevima i nesigurno.

U situaciji kada se potrošači suočavaju s nestabilnim digitalnim sustavima, poput onih u online bankarstvu, prisilno nametanje digitalnih rješenja, kao što je plaćanje karticama ili pametnim satovima, postavlja se pitanje koliko su ljudi stvarno spremni prihvatiti te promjene, posebno u zemljama poput Bosne i Hercegovine, gdje još uvijek postoji snažna povezanost s gotovinom.

Također, situacija s čestim padovima digitalnih sustava u Njemačkoj pokazuje da, dok banke i financijske institucije ubrzavaju digitalizaciju, potrošači i dalje očekuju sigurnost, stabilnost i fleksibilnost u korištenju tih tehnologija. Pokušaj da se sve svede na "digitalni svijet" može, u konačnici, izazvati još veću frustraciju među korisnicima, ako sustavi nisu dovoljno stabilni, a sigurnost podataka nije potpuno zajamčena.

S obzirom na to, čini se da je za mnoge korisnike mnogo važniji balans između inovacija i očuvanja osnovnih usluga koje ne ovise samo o digitalnim tehnologijama koje se forsira plaćenim oglasima, nego i o stabilnosti, sigurnosti i praktičnosti koje im one pružaju.

Herc.info