Uhićenja zbog IPTV-a: Kad globalne korporacije narede lov na one koji im otkidaju od milijardi dobiti

Globalne korporacije poput Netflixa, Amazon Primea i drugih ulažu milijarde u sadržaj i tehnologiju.

Borba protiv digitalnog piratstva dobila je novu epizodu s akcijom na razini Europe, usmjerenom na ilegalnu prodaju internetskih televizijskih paketa. Na prvi pogled, ovaj potez opravdano se prezentira kao zaštita intelektualnog vlasništva i prava globalnih korporacija poput Netflixa i drugih pružatelja usluga. Međutim, dublja analiza otvara pitanje – je li ovdje riječ samo o zaštiti zakona, ili o sustavu koji iznova favorizira velike igrače.

Piraterija: Problem ili simptom?

Ilegalno konzumiranje sadržaja svakako je prekršaj, ali treba razumjeti zašto do njega dolazi. Korisnici ilegalnih servisa, prema izjavama stručnjaka, svjesno ulaze u nedozvoljene aktivnosti jer dobivaju pristup stotinama programa za pet do 10 eura mjesečno, dok legalne opcije nerijetko prelaze njihov budžet. Neprihvatljivo je opravdavati ilegalne radnje, ali ova situacija pokazuje i kako digitalno piratstvo često nije uzrok problema, već simptom nejednakosti. Kada prosječna obitelj s minimalnim primanjima nema sredstava za legalne usluge, pitanje je tko je zaista u prekršaju – korisnik ili sustav koji im takvu opciju čini nedostupnom?

Zaštita velikih korporacija: Što je s ostalima?

Globalne korporacije poput Netflixa, Amazon Primea i drugih ulažu milijarde u sadržaj i tehnologiju. Njihova zaštita kroz zakonske regulative svakako ima smisla. No, dok se sustav s tolikom energijom bavi kažnjavanjem korisnika i lovom na ilegalne pružatelje usluga, istražuje li itko globalne korporacije, ili su one nedodirljive jer imaju upravo milijarde, pa je moguće da su upravo njihove milijarde potaknule da se istražuje "male" igrače.

Digitalna etika: Kap u moru nepravde

Pristajanje na korištenje ilegalnih servisa znači ignoriranje autorskih prava i zakonodavnih standarda. No, to je tek kap u moru nepravdi koje svakodnevno prolaze ispod radara. Ljudi se hvataju za pristup jeftinijem sadržaju jer su potrošačke cijene postale nepodnošljive. Globalne korporacije često same ne doprinose pravednosti – cijene njihovih usluga ne uzimaju u obzir platežnu moć građana različitih zemalja, dok istovremeno agresivno štite svoje interese.

Kamo dalje?

Borba protiv piratstva treba postojati, ali ne smije se provoditi izolirano od šireg konteksta društvene pravednosti. Ako želimo spriječiti ilegalne aktivnosti, moramo omogućiti svima ravnopravne uvjete – pristupačne cijene, transparentne usluge. Zakoni se ne smiju koristiti samo za zaštitu velikih korporacija dok se zatvaraju oči pred svakodnevnom nepravdom.

Herc.info