Još jedna europska zemlja pooštrava kontrole na granici zbog terorizma, 100 milijuna putnika čeka kaos

Nove granične provjere utjecat će na kopnene, pomorske i zračne rute Francuske sa šest susjednih članica Schengena.

Turiste u Francuskoj bi mogao dočekati kaos nakon što je ta zemlja postala posljednja članica EU koja je pooštrila svoje schengenske granične kontrole.

Naime, Francuska je počela slijediti korake šest drugih članica EU, poput Njemačke, koje su uvele slične kontrole, a razlog za njih je zabrinutost zbog rastućih migracija, prenosi Daily mail.

Francuska je vlada priopćila da će se provjere uvesti zbog ‘ozbiljnih prijetnji javnoj politici, javnom redu i unutarnjoj sigurnosti koje predstavljaju terorističke aktivnosti na visokoj razini‘. Ističu da nova uredba neće utjecati na sve putnike te da će se provjere provoditi na granici.

Stručnjaci za putovanja ipak upozoravaju da bi se oko 100 milijuna turista koji svake godine posjete Francusku moglo suočiti s potencijalnim zastojima na granici.

Izvršni direktor savjetodavne agencije za putovanja The PC Agency, Paul Charles, rekao je da se putnici navikavaju na strože kontrole diljem Europe još od Brexita, a sada se događa daljnje pooštravanje koje ‘nikako nije dobrodošlo‘. Ističe da postoji opasnost da provjere postanu stalne.

Nove granične provjere utjecat će na kopnene, pomorske i zračne rute Francuske sa šest susjednih članica Schengena. To su: Belgija, Njemačka, Italija, Luksemburg, Španjolska i Švicarska.

Ta bi nova ograničenja trebala stupiti na snagu 1. studenog i trajati do 1. travnja iduće godine, no postoji mogućnost i dodatnog produženja.

Ovo je prvi puta da Francuska uvodi takve kontrole još od pandemije Covida-19. Migrante i neovlaštene putnike se na granici vraća, a one za koje se sumnja da su počinili kriminalne aktivnosti se privodi.

Prema Schengenskom sporazumu, 29 europskih zemalja pristalo je ukinuti unutarnje granične kontrole s ciljem postizanja slobode kretanja na cijelom kontinentu.

Dvadeset i pet od 27 država članica EU su stranke sporazuma zajedno s Islandom, Lihtenštajnom, Norveškom i Švicarskom.

Međutim, Zakon o schengenskim granicama dopušta državama članicama da uvedu privremene granične provjere ako vlasti smatraju da postoji ozbiljna prijetnja javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti. Takva privremena ograničenja mogu trajati do šest mjeseci, no ako se smatra da prijetnje i dalje postoje, mjere se mogu i produžiti.

U rujnu je slične kontrole uvela i Njemačka, zbog zabrinutosti od napada islamskih ekstremista i zbog neobuzdane migracije.

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser je rekla da bi to pomoglo zaustaviti kriminalce i islamiste u ranoj fazi, no naišla je na kritike nekoliko europskih partnera. Austrija je tako rekla da će odbiti prihvatiti migrante vraćene sa zajedničke granice s Njemačkom.

Ipak, podaci njemačke vlade objavljeni nedugo nakon što su kontrole stupile na snagu razotkrili su šokantna otkrića: u samo pet dana nakon ponovnog uvođenja graničnih provjera na svim njemačkim granicama, savezna policija otkrila je gotovo 900 neovlaštenih ulazaka. Od toga je identificirano 17 ekstremista, 640 osoba je vraćeno, a izvršeno je 114 naloga za uhićenje.

EU je ranije ovog mjeseca potvrdila da je takozvani sustav ulaska/izlaska (EES), koji je prvotno trebao biti uveden 10. studenog, stavljen na čekanje jer ključne članice bloka - Francuska, Njemačka i Nizozemska, nisu spremni to provesti.

EES bi ukinuo provjere putovnica i pečate, zamjenjujući sadašnji sustav nizom biometrijskih testova koji bi od nositelja putovnica izvan EU-a zahtijevali predaju otisaka prstiju i skeniranje lica na prvom mjestu ulaska u schengensku zonu. Prilikom svakog sljedećeg posjeta pokrenula bi se nova biometrijska provjera.

Ovo je treći put da se EES odgađa, a sada nema novog datuma za potencijalno uvođenje.