Pod slapovima Kravice veća gužva nego na Jadranu
Jedni u rijeci, čije je korito sada suženo, drugi se sunčaju, treći traže kutak za sebe, četvrti su sjeli za roštilj…
Fenomen Kravice na rijeci Trebižat nastavlja se - zaključak je godinu dana nakon prošlogodišnjeg posjeta ovom dragulju prirode u Ljubuškom. Taj fenomen ima tri elementa, dva u svrhu ljudskog užitka i relaksacije, piše Večernji list BiH.
Prvi je, svakako, ponašanje ljudi, kojih je sve više, naš je dojam ove godine više nego u trećoj dekadi kolovoza lani, drugi je gospodarski učinak koji premašuje sva očekivanja i pred njim se mogu posramiti ne samo okolni turistički potencijali nego i znatno šire. Treći segment je ekološki. Da nismo bili u kolovozu prošle godine, prizor na Kravici ovih dana bi nas zatekao.
Zapravo, bili smo iznenađeni već na startu, odmah od skretanja s prometnice M6 Ljubuški – Čapljina zatječu nas novine koje nismo uočili prošle godine. Nije da ih nije bilo, ali bilo ih je manje, a to su apartmani i kuće za odmor. Taj prizor se nastavlja sve do velikog parkirališta za autobuse i automobile, odakle se spušta prema slapovima Kravice.
U izgrađene objekte, sudimo po izgledu, uloženo je mnogo novca, što će reći da je fenomen Kravice izazvao svojevrsni investicijski “bum”. Stube kojima se spuštamo prema grotlu vodopada pune su ljudi, ide se polako. Na prvom zavoju srećemo panoramski vlakić, dupkom pun. Silazak se nastavlja u istom ugođaju, jedni idu gore, drugi dolje. Kad smo stigli nadomak slapova, uočili smo značajne promjene u okolišu, prema jugoistoku izgrađeni su potpuno novi podesti i cesta kojom se dolazi od sela Zvirići, odnosno od autoceste na koridoru Vc.
Suncobrani, ležaljke i ljudski mravinjak osnovna je slika. Jedni u rijeci, čije je korito sada suženo, drugi se sunčaju, treći traže kutak za sebe, četvrti su sjeli za roštilj… Dosta je stranaca, zaključujemo na osnovi razgovora koje čujemo u prolazu. Uz Slovake, Poljake, Čehe, koje detektiramo kroz riječi kojima se služe, ima i drugih, od Azijaca i Južnoamerikanaca pa do Arapa. To je čudo Kravice, pravi univerzum. Upravo je ta ležernost posjetitelja jedno od najvećih iznenađenja. U vodi nema baš mnogo prostora za plivanje, kad vide da se ne mogu razmahati, posjetitelji stoje, naravno u vodi, a selfieji na mobitelima su obvezni.
Na trenutak pomislih da je Kravica miritelj svijeta i lječilište za ljudsku psihu, odjednom tu svi mogu sa svima. Za decidne zaključke ljetnog života na Kravici trebalo bi više posjeta i sociološka analiza viđenog, analiza zašto su tu ljudi tako ležerni i opušteni. Znam da će cinici naći riječi primjedbe na socijalni status tih ljudi, s čim se ne bismo složili jer, primjerice, dva gospodina koja prati nekoliko u marame zaogrnutih dama nisu baš švorc!
Drugi segment – gospodarski učinak, već smo naveli da se gradi i radi, za sada pansioni i bungalovi, a prema dojmu, uskoro bi mogao niknuti i kakav hotelčić. Javnosti je prezentiran prošlogodišnji financijski učinak tog ljudskog mravinjaka, prihod Kravice bio je za mnoge vrtoglavih 5,201.451,09 KM! U odnosu na 2022. godinu i prodaju ulaznica, vaučera, panoramskog vlakića, online ulaznica, prihod je bio veći za 1,691.812,09 KM!
Naš je dojam, barem i za jednodnevna posjeta, da će se taj skokoviti rast prihoda nastaviti kako u ovoj tako i u idućoj godini jer vidimo da se uređuje i prostrano parkiralište koje će za novu sezonu biti u funkciji.
Oporavak nakon korone
Usporedbe radi, prihod Kravice u 2019. godini bio je 2,535.001 KM, da bi u godini koronavirusa pao na samo 338.061 KM. No, uslijedio je brz i skokovit ne samo povratak na staro, nego i skokovit rast. A ekologija... Nakon navedenih, rekli bismo, sociopsiholoških koristi od posjeta i boravka pod slapovima Kravice te impresivnih prihoda u koje nije uračunata zarada ugostitelja koja je sigurno višestruko veća nego evidentirani prihod, za neke će biti izlišan pojam.
Bilo kako bilo, Kravica zasad živi svoj život, a kako će se stvari dalje razvijati, vidjet ćemo.