Stiže kriza u visokogradnji! Kamenski: Nije uopće sporno da će do toga doći
Jedan od sektora koji je zahvatila kriza u Njemačkoj je građevinski pa se procjenjuje da bi se kriza u tom sektoru koja je već aktualna i u Austriji i Italiji, mogla preliti i na Hrvatsku
Poslovni izgledi Njemačke zadržali su se na najnižoj razini od veljače, naglašavajući mračnu situaciju koja je ponovo zahvatila najveće europsko gospodarstvo nakon što je izostao oporavak na početku godine, objavio je Bloomberg nakon što je indeks poslovne klime instituta IFO pao na 86,8 u kolovozu s revidiranih 87 prethodnog mjeseca. Barometar trenutačnih uvjeta također je pao.
"Njemačko gospodarstvo sve više zapada u krizu", rekao je u ponedjeljak predsjednik IFO-a Clemens Fuest. Napomenuo je da su se očekivanja pogoršala i u proizvodnji i u uslugama. Prema njegovim ocjenama ekonomija je neko vrijeme zapela u stagnaciji, a situacija se pogoršava, što potvrđuju i podaci.
Sumorno raspoloženje
Optimizam da će se Njemačka 2024. oporaviti nakon dvije godine gotovo nultog rasta izblijedio je jer se očekivani skok potrošnje nije ostvario, a industrijski sektor i dalje ima problema. Bruto domaći proizvod neočekivano je pao za 0,1 posto u drugom tromjesečju, dok je S&P-ov indeks globalnih menadžera nabave ostao ispod razine 50, koja dijeli ekspanziju od kontrakcije, drugi mjesec u kolovozu.
Sumorno raspoloženje odrazilo se i na indeks povjerenja ulagača instituta ZEW, koji je skliznuo na najnižu razinu od siječnja. Bundesbank, kako piše Bloomberg, upozorava na nastavak slabosti u proizvodnji dok se industrijska poduzeća snalaze u teškom konkurentskom okruženju.
Jedan od sektora koji je zahvatila kriza u Njemačkoj je građevinski pa se procjenjuje da bi se kriza u tom sektoru koja je već aktualna i u Austriji i Italiji, mogla preliti i na Hrvatsku. Procjene iz sektora da se kriza može očekivati tek u nekom srednjoročnom razdoblju potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je obujam građevinskih radova u lipnju, prema kalendarski prilagođenim indeksima, bio 12,8 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine, a za 1,3 posto manji u odnosu na svibanj ove godine. Podaci DZS-a pokazuju da je u lipnju obujam radova izvedenih na zgradama bio veći za 18,6 posto u odnosu na lipanj lani, a obujam radova na ostalim građevinama za 2,8 posto. U odnosu na svibanj, obujam građevinskih radova na zgradama je manji 1,1 posto, a na ostalim građevinama dva posto.
Krizu očekujemo
Uz ogradu da ne može komentirati situaciju u stanogradnji i visokogradnji, nego samo u niskogradnji, predsjednik Uprave Strabaga Hrvatska Veljko Nižetić procjenjuje da, dok god bude priljeva novca iz europskih fondova, a taj priljev je na snazi kroz projekte aglomeracija i obnove željeznica te, nažalost, potresom pogođenih područja, veće krize u ovom segmentu građevine ne bi trebalo biti u narednom periodu.
"Obnova potresom pogođenih područja trajat će sigurno još nekoliko godina, a priljev EU novca u obnovu željeznica trebao bi osigurati poslove građevinskoj operativi i značajnijim tvrtkama iz segmenta niskogradnje. Dosta poslova ima i u projektima aglomeracija, koji se također financiraju sredstvima EU fondova. Raspisani su i neki natječaji oko gradnje cesta, tako da projekata ima. Ono što može remetiti situaciju hrvatskim kompanijama i našim građevinskim radnicima je nelojalna konkurencija tvrtki iz trećih zemalja. Što se tiče visokogradnje i stanogradnje, tu ne znam dobro situaciju pa je ne bih komentirao", kazao je Nižetić.
Dragutin Kamenski, osnivač Kamgrada, tvrtke koja posluje u segmentu visokogradnje, smatra da će se kriza iz okruženja ipak preliti u Hrvatsku.
"Nije uopće sporno da će doći do krize u segmentu visokogradnje. Možemo očekivati da će taj pad biti na razini zemalja iz okruženja. Kada ćemo osjetiti krizu, to ne mogu točno reći jer su još na snazi sredstva iz NPOO-a, koja su aktivna do 2026. godine. To znači da možemo očekivati krizu u nekom srednjoročnom razdoblju", kazao je Kamenski.