Osim Milanovića, slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar okupila je u Brdu kod Kranja kolege iz Austrije, Italije i Mađarske - Alexandera Van der Bellena, Sergia Mattarellu i Tamasa Sulyokoa.
Na summitu u Sloveniji podržano proširenje Europske unije
Predsjednici Sloveniji susjednih zemalja, među njima i hrvatski Zoran Milanović, okupili su se u Brdu kod Kranja kako bi obilježili dvadesetu obljetnicu članstva Slovenije u Europskoj uniji.
Proširenje EU u njenom je strateškom, ali i sigurnosnom interesu, složili su se sudionici sastanka na vrhu u Brdu kod Kranja u povodu 20. obljetnice slovenskog članstva u Europskoj uniji, prenosi HRT.
- Proširenje je važno ... Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predsjednici država koje podupiru ulazak država zapadnog Balkana u Europsku uniju, uključujući i Moldaviju i Gruziju, rekla je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Slovenija će tim zemljama i dalje nastaviti pružati pomo", dodala je Pirc Musar.
Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je podsjetio na usvajanje "povijesnih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom".
- Austrija podupire te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je daljnje proširenje Europske unije. Prije svega mislim na države zapadnog Balkana, one su naše susjede. Isto tako je naš sigurnosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu, kazao je austrijski predsjednik.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao da nije sve u ispunjenju kriterija, već da je nažalost puno i previše toga u politici, zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore nisu otvorile nijedno poglavlje.
- Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno gdje politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno. Dakle, to je u ekonomskom smislu malen izazov i malena glavobolja za nekoga tko bi htio naći rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Netko to zaustavlja, kazao je Milanović.
Milanović je rekao da Unija mora pronaći "nekakav put razuma da se zadovoljimo s nečim što je dobro za sve nas, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking".
Sergio Mattarella, predsjednik Italije, podsjetio je da je Slovenija postala članica Europske unije zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.
Granične kontrole
- Ako želimo i dalje graditi mir, trebamo završiti europski projekt. Danas je to važnije nego ikada. Osobito kada govorimo o državama zapadnog Balkana, koje već 20 godina čekaju na ulazak. Naravno, ne zaboravljamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, poručio je Mattarella, dodavši da je sretan što se slovenska predsjednica "zauzima za punu izvedbu šengena".Naime, Pirc Musar je pozvala sve vlade susjednih zemalja Slovenije da zajedno s njom ukinu kontrole na granicama.
- Šengenski režim je veliko postignuće u Europskoj uniji i kod nas, u ovoj regiji, ta je otvorenost granica jedna od glavnih prednosti, istaknula je slovenska predsjednica.
Milanović je također rekao da je za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih sudionica i članica šengena.
- Međutim, šengen je jako delikatna struktura i potrebno je da samo malo puhne vjetar i da se svi prehlade i to se upravo dogodilo. Slovenija je reagirala na način da je zatvorila granice. Iskreno, razumijem, ne osuđujem, ali moramo se vratiti na tvorničke postavke šengena, a to je da se slobodno putuje, poručio je Milanović.
Slovenska vlada u prosincu je donijela uredbu po kojoj se za šest mjeseci produžuje kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Slovenska granična kontrola trajat će do 22. lipnja 2024.
Mađarski predsjednik Tamas Sulyoko je također rekao da je njegova zemlja predana proširenju Unije te da želi "omogućiti što više pregovora o pridruživanju, što prije će to biti moguće".
Milanović: Odnosi Hrvatske i Slovenije su odlični
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je kako je veliko zadovoljstvo biti u društvu ljudi čije države i Hrvatska imaju uzorne i odlične odnose i tome u dobroj i značajnoj mjeri treba zahvaliti članstvu u EU.
- Odnose Hrvatske sa Slovenijom, našim domaćinom, mogu ocijeniti kao izvanredne, odlične u zadnje vrijeme, zadnjih godina, a što se tiče stava hrvatskih ljudi o EU, ne mogu govoriti u ime svih, ali sve ukazuje na to da su ljudi zadovoljni EU-om, da im je tamo OK, da je Hrvatska imala svakako korisno članstvo u EU-u, ali nažalost nije iskoristila ni blizu dovoljno koliko je mogla iskoristiti, a moramo iskoristiti jer ćemo se uskoro naći u onom društvu država koje više ne dobivaju, nego daju, rekao je.
Istaknuo je kako Hrvatsku ne vidi kao nekoga tko stoji i tko je statičan, nego nekoga tko napreduje cijelo vrijeme.
- Europska unija je jedan jedinstven prostor i vrijednosti, ali nikako ne jedna uniforma i nikako ne jedan režim postrojavanja. Europsku uniju čine u velikoj mjeri nacionalne države, stari identiteti, narodi i nacije, transformirani u nacije koje postoje jako dugo. I to je nešto što ne samo da se ne može, nitko to ni ne želi izbrisati. I zato kad govorimo, kad netko govori da bi Europska unija možda trebala govoriti jednim glasom, onda treba definirati čije su to glasnice, čija je to glava, jer mislim da to nije realno. I mislim da u jednom trenutku moramo mi sami odrediti koliko je dovoljno, jer mantra "ever closer union" je recimo jednu staru, prastaru demokraciju, najstariju od svih, britansku demokraciju, izgurala iz Europske unije, barem to oni tako kažu, a ja iz iskustva znam da to tako u velikoj mjeri jest, rekao je Milanović, te dodao da moramo naći nekakav srednji put razuma "da se s nečim što je dobro za sve nas zadovoljimo, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, uglavnom bivše Jugoslavije, ali ne samo bivše Jugoslavije, a one koji to nisu, tu je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti, jer Europska unija nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking", rekao je.
Svih pet država članice su Europske unije.
Slovenija je nakon prethodno većinske potvrde građana na referendumu, u Uniju ušla u takozvanom velikom prasku 1. svibnja 2004. zajedno s Mađarskom, Ciprom, Češkom, Estonijom, Latvijom, Litvom, Maltom, Poljskom i Slovačkom.
Italija joj je jedna od osnivačica, Austrija će iduće godine slaviti tridesetu obljetnicu članstva, a Hrvatska, kao najmlađa članica, lani je obilježila deset godina članstva.
Sastanak u Brdu kod Kranja ujedno je prva vanjskopolitička aktivnost predsjednika Milanovića nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.