PERSPEKTIVA U BiH: Za stan od 60 četvornih metara treba štedjeti cijeli radni vijek

Kad bi dvoje udruženim snagama štedjelo za stan, opet uz pretpostavku da par ima dvije prosječne neto plaće i da jednu ostavlja na stranu za kupnju stana od 60 m², opet uzimamo za primjer Mostar, uspjeli bi prikupiti 180 tisuće KM za 12,5 godina.

Iako je BiH u vrhu europskih zemalja s najnižim cijenama nekretnina, ipak je kupnja stana za većinu bh. građana neostvarena želja. Razlog za to su prenapuhane cijene nekretnina koje su tijekom cijele 2022. abnormalno rasle.

 

Tako se u Sarajevu četvorni metar stana na pojedinim lokacijama prodavao po cijeni od 6000 KM, a u Mostaru je, primjerice, pred sami kraj godine četvorni metar u starogradnji bio 3000 KM.

 

Visoku cijenu stanova donekle su diktirale i cijene građevinskog materijala koje su u 2022. godini u odnosu na prethodnu porasle i za 30%. Međutim, uslijed cjelokupne ekonomske situacije, inflatornih skokova i rasta kamatnih stopa, na takve cijene utjecao je u velikoj mjeri odnos ponude i potražnje. Cijelu je godinu, praktički, obilježila činjenica da je potražnja bila kudikamo veća od ponude.

 

Tržište nekretnina
Prosječna cijena prodanih novih stanova u BiH u četvrtom tromjesečju prošle godine bila je 2419 KM(1239 eura) po četvornom metru. U usporedbi s prosječnom cijenom prodanih novih stanova u 2021., prosječna cijena veća za 32,3% po četvornom metru, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje te godine veća za 27%, objavila je Agencija za statistiku BiH.

 

Dok cijene nekretnina u svijetu padaju, u BiH to nije slučaj. U prosjeku su na razini EU-a cijene pale posljednja tri mjeseca 2022. za 1,5%, od toga najviše u Danskoj (-6,5%), Njemačkoj (-5%), Cipru (-4%), Švedskoj (-3,4%) i Finskoj (-3,4%). S iznimkom Cipra, sve nabrojene zemlje bilježe pola godine pada cijena (dva uzastopna tromjesečja), pa se spominje nekretninska kriza. Stambeno je pitanje za mnoge građane noćna mora.

 

Prosječno plaćenom čovjeku potreban je cijeli radni vijek kako bi kupio stan od 60 četvornih metara. Takav stan, primjerice, u Mostaru u starogradnji stoji 180.000 KM ili 150 mjesečnih prosječnih plaća. Ako zaposleni građanin štedi trećinu svoje prosječne plaće, za kupnju stana od 60 četvornih metara trebao bi štedjeti gotovo cijeli radni vijek i za stan bi uspio prikupiti novac za malo više od 37 godina. U Sarajevu je kupnja stana još veći pothvat. Ako četvorni metar stana stoji 6000 KM, stan od 60 m² platit ćete 360.000 KM. Istom logikom, ako se štedi trećina plaće, za takav stan potrebno je štedjeti čak 75 godina.

 

Dakle, ako se u Mostaru zaposlite s 22 godine i odmah dobijete prosječnu bh. plaću te počnete štedjeti trećinu za stan, prvi rođendan koji biste mogli proslaviti u svom stanu bio bi 60. Još imate pet godina do mirovine kako biste uštedjeli za stvari. Dakle, po tom izračunu tek si mali broj sretnika, s ovim cijenama i plaćama, kojima roditelji pomognu može priuštiti vlastiti stan.

 

Postao nedostižan
Kad bi dvoje udruženim snagama štedjelo za stan, opet uz pretpostavku da par ima dvije prosječne neto plaće i da jednu ostavlja na stranu za kupnju stana od 60 m², opet uzimamo za primjer Mostar, uspjeli bi prikupiti 180 tisuće KM za 12,5 godina.

 

Ako je par istih godina i počeo je štedjeti s 22 godine, onda bi u 35. mogao kupiti stan i zasnovati obitelj. Sve je to samo igra brojevima koja pokazuje kako se za stan doista treba namučiti i da je mnogima i uz štednju nedostižan san ako nemaju pomoć roditelja jer su stambeni krediti mnogima nedostupni. Stoga i ne čudi podatak da veliki broj mladih u BiH još uvijek živi s roditeljima. Samo onih koji su stariji od 30 godina, a i dalje žive s roditeljima, prema posljednjem popisu stanovništva, gotovo je 200 tisuća. I kad zasnuju svoje obitelji, mladi često ostaju živjeti pod roditeljskim krovom, ne zato što to žele, već zato što si ne mogu priskrbiti vlastitu nekretninu.

 

- Ako se kreditno zadužim za stan, pitanje je onda koliko bi mi ostalo za ostale životne potrebe, ali i želje, koje svaka mlada osoba ima. Najveći problem je cijena stanova, ali ne smijemo zanemariti ni visoke kamatne stope ako uopće i dođe do zaduživanja, kao i male plaće te općenito sustav u kojem živimo - kaže mladi Sarajlija.