Kad vide plaće i situaciju oko sebe, mladi ne žele studirati

Budući studenti ne žele trošiti vrijeme (5 godina studiranja minimalno) i novac svojih roditelja da bi nakon diplome čekali po deset godina.

Broj upisanih studenata na fakultete počeo se kretati silaznom putanjom. Akademsko obrazovanje više ne donosi siguran ili stabilan posao, već samo dugogodišnje dugove, a studentski život više ne nudi toliko dobrobiti kao prije, piše Večernji list BiH.

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju o statističkim pokazateljima u obrazovanju u BiH za 2022. u cilju unaprjeđenja statističkog izvještavanja u situaciji kada briga o kvaliteti i razvoju obrazovanja u BiH postaje prioritet u obrazovnim politikama na svim razinama. Podaci su poražavajući.

Službene statistike

Na prvi ciklus studija visokog obrazovanja u BiH, uključujući kratki ciklus i integrirane studije, u akademskoj 2021./22. godini u zimski semestar upisano je 76.028 studenata. Od toga je 65.561 student upisan na sve godine studija, a 10.467 njih su apsolventi. U 2021. godini studij su završila 12.324 studenta, što je za 7,3% manje u odnosu na školsku 2020. godinu.

 

Statistički pokazatelji govore da je u petogodišnjem razdoblju smanjen broj studenata za 18.799. U akademskoj 2021./22. na visokoškolskim ustanovama bila su zaposlena 9782 nastavnika i suradnika. Brojke i ne čude s obzirom na masovnost iseljavanja i činjenicu da je veliki broj onih koji su završili fakultete i na zavodima za zapošljavanje proveli najbolje godine života.

 

Mnogi će reći da je generacijama prije nas bilo lakše. Oni koji su završili fakultete zaposlili su se u solidnim tvrtkama, dobili siguran posao, imali sigurnu plaću, mogli su graditi i kupovati nekretnine i imati djecu. S druge strane, mlađa generacija, mladi koji su nedavno završili fakultet ili oni koji su trenutačno maturanti, svjesna je kako takav razvoj situacije u životu nije realan.

 

Godine stvaranja hiperprodukcije kadra došle su na naplatu jer je, iako je davno upozoravano, tržište rada postalo prezasićeno. Stoga i nije iznenađenje što budući studenti ne žele trošiti vrijeme (5 godina studiranja minimalno) i novac svojih roditelja da bi nakon diplome čekali po deset godina na zavodu za potencijalni posao. A budući da se rijetko tko zapošljava preko zavoda, i dulje.

Ne žele studirati

- Nema više motiva da djeca studiraju jer poslije završenog fakulteta jako je teško dobiti posao, a i kada ga dobiju, plaće su postale mizerne. Djeca postaju pragmatična i počinju razmišljati od čega mogu živjeti. Simptomatično je da najviše djece, kada je riječ o srednjoj školi, upisujemo u medicinsku. Roditelji svjesno upisuju djecu za medicinske sestre koja će sutra sigurno završiti u Europskoj uniji jer su plaće puno bolje - kazao je prije početka ove akademske godine Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici, uz veliku zabrinutost zbog činjenice da u BiH drastično pada broj studenata.

 

Djece u osnovnim školama diljem BiH nema, kao ni djece u srednjim, pa će i problem nedostatka studenata biti mnogo izraženiji za 5 do 10 godina. Mladi završe fakultete, odu na zavod za zapošljavanje i potom rade za 1000 do 1200 KM.

 

Diplomirani ekonomist, pravnik, inženjer... Počeli su razmišljati "zašto gubiti 4-5 godina da budem na zavodu, a ako dobijem posao, moram raditi za 1000 - 1200 KM?" Kvalitetan obrtnik može zaraditi mnogo više, a posao može dobiti bilo gdje i u BiH i u svijetu.