OTIŠAO JE UČO, OSTALE SU HERCEGOVAČKE PJESME

Otišao je Učo nekako tiho, nenametljivo rekli bismo, ali njegova djela živjet će dugo... i kroz pjesme...

U 66. godini života prošlog petka napustio nas je Vlado Petričušić Učo. Tiho i nenametljivo napustio je svoje Posušje i svoju Hercegovinu. Moguće da je htio tako, međutim ostavio je Učo itekakav trag u Hercegovoj zemlji. Vrijedi napisati da je bio jedan od najvećih pjesnika s ovih prostora.

Citirat ćemo neke stihove koje je napisao Učo, a pjeva ih hercegovački slavuj Zoran Begić Zoka:

"U kamenu poskok sikće, a kadulja 'rani 'čele, pratar misu ima reći, bit će dernek ljudi vele... Okle ponos Hercegovcu, pa da život tu mu prija? Kad je teško vuku gorskom i on često tu zavija... Ganga vječno tu se piva, naša himna od davnina, ma neka je, nek se ruši, zemljom smokve, škije, vina..."

"Ameriko, Ameriko, ti si samo lažna nada, to što ima Herceg Bosna, nema Teksas ni Kanada..."

"Molila je majka stara, tvog anđela, tvog čuvara, al te nije sačuvao, dragi Bog te meni dao..."

"Lipa ti je moja Anka, slatka mala Imoćanka, sve ću majko za nju dati, da je mogu milovati..."

"Diži kume pjesmu, nek se ganga ori, veseli su danas, moje majke dvori..."

"Curo mala, curo mala, dajem ti do znanja, nema vatre bez staroga panja... nema sjaja, nema sjaja, ali ima žara, drži vatru ko momčina stara..."

"Zbogom momci, mene ljubav zove, čujem himnu zemlje Hercegove. Zbogom škole, zbogom fakulteti, moram Katu pod ruku uzeti"

Otišao je Učo, ostale su hercegovačke pjesme... iz njegovog pera!

Grude.com