FOTOGALERIJA DANA OPĆINE GRUDE I VELIKI INTERVJU NAČELNIKA LJUBE GRIZELJA
Datum 18. studenoga jedan je od najvećih za Hrvate u BiH. Tog dana u Grudama je utemeljena Hrvatska zajednica Herceg Bosna kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koja će kasnije prerasti u Hrvatsku Republiku i koja je službeno unesena u Washingtonski odnosno Daytonski sporazum.
Fotografije obilježavanja u Grudama pogledajte klikom na link: FOTOGALERIJA DANA OPĆINE GRUDE, HERCEG BOSNE I ZHŽ-A
Obilježava se i Dan Zapadnohercegovačke županije, u gospodarskom i svakom drugom smislu jednog od najvitalnijih i najkvalitetnijih dijelova ove zemlje. Općina Grude kao svoj službeni datum izabrala je 18. studenoga. Prvi put se spominju 1575. godine kao Grude, a kako piše prof. Marko Vego, naziv su dobile po mnoštvu gomila od kamena koje su nastale još u ilirsko doba. Službeno postaju općina 1. rujna 1955. godine. U Grudama će ovo biti i dan sjećanja na jednog od najvećih pjesnika, Antuna Branka Šimića, koji je rođen na današnji dan, a posebna počast iskazat će se gradu heroju Vukovaru. U povodu svih ovih događaja razgovarali smo s grudskim načelnikom i članom Predsjedništva HDZ-a BiH Ljubom Grizeljem.
Večernji list: Od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne prošla je 31 godina. Znamo koliko se moraju sačuvati ta baština i tradicija, međutim, koliko mladi danas poštuju to vrijeme i kako im se ono pokušava približiti?
- Teme koje su bliske mladima na neki se način ne poklapaju s onim temama koje su vezane uz ključna pitanja jednoga naroda. To je i razumljivo. Ali naša je zadaća u svakoj prigodi osvijestiti i podsjetiti mlade ljude na te vrijednosti. Možda u nekom trenutku neće razumjeti i shvatiti poruku, ali u budućnosti, jednog dana kad postanu zreli ljudi, razumjet će što je bila Hrvatska zajednica Herceg Bosna, poslije Hrvatska Republika, što je bio HVO i što je, zapravo, u temeljima svehrvatske slobode.
Večernji list: Ovo je dan koji objedinjuje puno toga. Kakva sjećanja danas nosite na to vrijeme i može li ovaj datum biti još snažnije prihvaćen?
- Prije 31 godinu u Grudama je bilo 30 nositelja izvršne i zakonodavne vlasti iz cijele BiH gdje žive Hrvati i gdje su Hrvati imali politički utjecaj. Radosno smo prihvatili taj događaj. Bili smo otvoreni prema svima, i na ovaj dan i u predratnim i ratnim vremenima.
I danas je to tako. Hodajući, razgovarajući, osluškujući, vidim što prevladava kod Hrvata u BiH. I danas kod svih odgovornih ljudi vidim želju da se Hrvati na odgovarajući način organiziraju kao 1991. godine. Kamo god krenete, lako ćete prepoznati koji su to hrvatski krajevi, gdje Hrvati žive i gdje su organizirani. Jasno se vidi gdje je bila Hrvatska zajednica Herceg Bosna i gdje je bio HVO. To moramo čuvati i na nama iz homogenijih krajeva je pomoći onim krajevima gdje Hrvati žive u složenijim političkim, kulturnim i socijalnim prilikama. I kao općina sklapali smo i sklapamo prijateljstva kako bismo osnažili tu ideju svehrvatskog zajedništva.
Večernji list: Ovih dana posebno se ističe potpisivanje ugovora koji jamči pokretanje radova na sjevernoj obilaznici. Koliko je ona općenito važna za Hercegovinu jer praktički udara temelje i za brzu cestu i za brže povezivanje sa susjednim općinama i gradovima?
- Ovime se ostvaruje želja Općine Grude i mene kao općinskog načelnika, a koja se općenito primjenjuje na sve druge krajeve. Naš je cilj imati prsten i mogućnost obilaska središta u Grudama. Ugovor potpisan u ponedjeljak jamči da će smjer granica RH - Grude prema Širokom Brijegu i Posušju, i dalje prema Mostaru, omogućiti kvalitetan tranzit, prije svega robni tranzit. Vrijedi istaknuti da godišnje 40 tisuća kamiona prođe kroz središte Gruda. Sjeverna obilaznica je projekt koji je operativan, koji počinje i koji je u realnom vremenu. A brza cesta je nešto što je prevažno za ukupni hrvatski interes na jugu BiH, gdje će na neki način spojiti Mostar sa Splitom, prometno ga integrirati, a onda to znači gospodarski razvoj i napredak, razvoj standarda našega stanovništva i mogućnost brze komunikacije s EU, s obzirom na to da od 1. siječnja Hrvatska ulazi u prostor Schengena.
Večernji list: Kada možemo očekivati prve strojeve na najavljenom projektu, odnosno početak radova?
- Prvi strojevi mogli bi izići još ove godine, prema informacijama koje sam dobio. Sve je spremno. Naravno, ovisi o vremenskim prilikama, ali jedan dio zemljanih radova može početi i u zimskom razdoblju. Nema zapreka da se već u prosincu počne raditi. Ukupan rok je 16 mjeseci, a vjerujem da će u tom intervalu sve biti ostvareno, ako ne i prije.
Večernji list: Izvoz grudskog gospodarstva je enormno rastao, ostvarena je i rekordna dobit u 2021. Kako se to uspjelo?
- Bitno je naglasiti da su svi parametri, svi pokazatelji grudskog gospodarstva dvostruko iznad prosjeka BiH, koju god analizu gledate. Ali jedan podatak dominira. Prvi smo u Federaciji po novostvorenoj vrijednosti po jednom zaposlenom radniku, radi se o iznosu većem od 65 tisuća KM. To dovoljno govori o snazi, tržišnom pozicioniranju, sposobnostima, mogućnosti da gospodarstvo generira rast i razvoj. Sve to nama pomaže izravno i neizravno realizirati svoje projekte.
Večernji list: Dan je i ZHŽ-a. Kako su lokalne zajednice zadovoljne radom Vlade ZHŽ-a i hoće li biti nekih promjena kada je buduća suradnja u pitanju?
- Još je pomalo rano govoriti o sastavu nove Vlade, a rade se pripreme za konstituiranje Skupštine ZHŽ-a. Ona će se konstituirati početkom idućeg tjedna, kako je to odredilo Središnje izborno povjerenstvo odnosno visoki predstavnik. Svaki izbori su prilika da se dogode određena osvježenja i u kadrovskom smislu, premda ova Vlada zaslužuje visoku ocjenu. Pogotovo posljednjih godina jer su snažno podržani projekti lokalnih zajednica.
Mi bismo željeli da se ta potpora ubuduće nastavi i otvoreni smo za svaki razgovor, i oko promjene u pripadnosti javnih prihoda u ZHŽ-u, da se prihodi decentraliziraju, a vezani su uz općine i gradove ove županije.
Večernji list: Imali smo u izbornoj noći Schmidtovu intervenciju u Izborni zakon. Uskoro bismo, prema najavama, trebali imati i formiranu vlast na svim razinama. Kako vi gledate na sve ove događaje i postoji li strah da će hrvatski narod opet u nekoj fazi biti izigran?
- Pa ono što treba kazati, a pozitivno je, jest kako je, nakon bezbroj intervencija visokih predstavnika (OHR) u proteklim godinama, ovo prvi put ili jedan od rijetkih puta da intervencija nije bila na štetu Hrvata u BiH. Samim time to je za nas pozitivan trenutak. Nisu ovim riješena još brojna pitanja, prije svega pitanje legitimnog zastupanja, izbora člana Predsjedništva BiH i neka druga, ali vjerujemo da je ovo dobar smjer, dobar put da hrvatski narod ostvari svoje ciljeve, da ostane zastupljen preko svojih predstavnika koje je i izabrao, a ne da Hrvate zastupaju neki drugi koji samo izjave da su Hrvati. Težak je ovo put, dugo će trajati, a na tom putu trebaju nam saveznici. Republika Hrvatska naš je najsnažniji saveznik i na tome joj zahvaljujemo.