'Bapske priče' koje su znanstveno dokazane!

Ako ste nekad od nekog starijeg od sebe čuli upozorenje da 'ne jedete sir prije spavanja jer ćete ružno sanjati' ili da 'treba jesti što više mrkve, da bi bolje vidjeli u mraku', vjerojatno ste pomislili da je riječ o pukim bapskim pričama, na koje su pripadnici mlađih generacija uglavnom oglušili...

 
Ipak, razne su studije pokazale da se često isplati poslušati starije...

Naime puno prije pojave medicinskih udžbenika, starije su žene mlađim generacijama prenosile medicinske savjete i tako je skovan izraz 'bapske priče', a dok su neki od njih samo mitovi, ima i savjeta koji 'drže vodu'.

'Bapske priče' koje su znanstveno dokazane

Naime neke kemikalije iz sira, ako ga se pojede neposredno prije spavanja, mogu potaknuti sanjanje, a vrsta sira može odrediti kakvi će ti snovi biti.

Kao i mnogi drugi mliječni proizvodi, sir sadrži aminokiselinu triptofan, a istraživanja su otkrila da konzumiranje velikih količina triptofana može značajno produžiti vrijeme koje provedemo sanjajući.

Tijelo metabolizira triptofan u serotonin, neurotransmiter koji regulira ponašanje i raspoloženje, a visoke su razine serotonina prema američkom Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH) povezane s većim zadovoljstvom, srećom i općenito pozitivnijim pogledom na život.

I premda serotonin nije izravno povezan s učestalošću snova, neki dokazi upućuju na to da ljudi koji lijekovima (npr. antidepresivima) povećaju udio serotonina u mozgu, sanjaju više od ostalih.

Sudionici studije British Cheese Board iz 2005. konzumirali su tako neposredno prije spavanja 20 grama sira, a dvije trećine ih je nakon toga sanjalo snove kojih su se ujutro sjećali.

Čudno, no činilo se da je i vrsta sira važna, što je potvrdio i voditelj istraživanja Nigel White koji je rekao da su 'življe' snove imali oni sudionici koji su jeli plave sireve.

'Crveni' britanski sir Leicestershir je tako kod ljudi izazvao nostalgične snove, a Cheddar ih je naveo da sanjaju o istaknutim i slavnim osobama.

Nije poznato zašto su određeni sirevi izazvali specifične reakcije, ali su ukupni nalazi o siru i spavanju svakako povezani s triptofanom.

Odavno se vjeruje da žlica meda neposredno prije spavanja može ublažiti kašalj i majke medom liječe kašalj svoje djece, a brojna istraživanja potvrđuju da samo nekoliko kapi meda u kipućoj vodi ili čaju može ublažiti simptome kašlja.

Rad Sveučilišta u Illinoisu iz 2002. otkrio je tako da med smanjuje izlučivanje sluzi i povećava otpuštanje citokina; stanica koje imunološkom sustavu pomažu u borbi s prijetnjama.

Ti citokini signaliziraju imunološki odgovor tijela i pomažu u borbi protiv virusa, bakterija i drugih klica, a iako med pomaže svima,  njegov je učinak posebno izražen kod djece.

To su 2007. dokazali istraživači sa Sveučilišta Penn State koji su otkrili da su se kod djece stare od dvije do pet godina koja su dobila dozu od 2,5 mililitra meda simptomi kašlja poboljšali više nego kod djece koja ga nisu uzimala.

Istraživači u Izraelu su pak 2012. djeci koja su patila od kašlja dali 10 grama meda od eukaliptusa ili citrusa, a njihove su simptome usporedili sa simptomima djece koja su primala placebo.

Djeca koja su primala med imale su kvalitetniji san i smanjeni kašalj, a u tome su pomagale sve vrste meda.

Talijanski istraživački tim je 2014. dokazao i da miješanje meda s mlijekom također može imati koristi, a djecu s nespecifičnim akutnim kašljem su liječili mješavinom cvjetnog meda i mlijeka.

Njihovi simptomi i reakcije su zatim uspoređeni s placebo grupom i grupom djece liječene popularnim bezreceptnim lijekovima protiv kašlja, a 80 posto od 134 uključena djeteta liječena medom imalo je smanjenje simptoma.

Dugo se vjeruje da redovito jedenje mrkve može poboljšati vid, pa čak i pomoći da bolje vidite u mraku, a iako su to mnogi smatrali mitom, znanstvenici su dokazali da je istina.

 


Potvrdili su da prehrana bogata korjenastim povrćem može biti korisna za vid i zdravlje očiju, što se posebno odnosi na mrkve koje su pune beta-karotena, pigmenta koji im daje prepoznatljivu narančastu boju.

Beta-karoteni se u organizmu pretvaraju u A vitamin koji je ključan za održavanje čistoće rožnice; prozirnog filtera ispred oka koji štiti oko od prljavštine i prašine, a njegov nedostatak može dovesti do suhoće oka, zamućenja rožnice i makularne degeneracije; što pak može oslabiti vid ili uzrokovati sljepoću.

Iako mnogi i za ovu tvrdnju vjeruju da je jedna od bapskih priča, istraživanja su potvrdila da žene čiji trudovi dulje traju češće rode dječaka nego djevojčicu.

Naime, iako nema značajne razlike između porođajne težine kod djevojčice i dječaka, dječaci se često rađaju s nešto većim glavama što otežava porod.

Perzijski su znanstvenici tako 2017. pratili vrijeme između početka porođaja i samog poroda, a zatim vrijeme svake od tri porođajne faze; fazu ranog porođaja kad ženi pukne vodenjak i cerviks se proširi, aktivnu fazu u kojoj počinju češće i jače kontrakcije i cerviks doseže do 7 cm, te završnu fazu u kojoj se cerviks potpuno širi, od 8 cm do 10 cm.

Studija je prikupila podatke 1.527 žena; od kojih je 797 rađalo dječake, a njihovim je mamama trebalo 38 posto više vremena da prijeđu od prve do zadnje faze poroda.

Također, trebalo im je i 21 posto više vremena da im se cerviks proširi s 4 cm na 6 cm, 12,5 posto duže da prijeđe sa 6 cm na 8 cm i 17 posto više vremena da prijeđe s 8 cm na 10 cm.

Osim duljeg poroda, žene koje su rodile dječake nisu imale veću vjerojatnost za komplikacije i zdravstvene probleme.

Slične je nalaze imala i studija National Maternity Hospitala u Dublinu 2003., no u njoj se među ženama koje su rodile dječake primijetila i povećana potreba za lijekovima protiv bolova.

Riba i riblje ulje dokazano čine čuda za zdravlje mozga i pamćenje, potvrdilo je mnoštvo studija, posebno kad je riječ o vrstama poput tune ili lososa koje su iznimno bogate omega-3 masnim kiselinama. Studije su te tvari povezale sa smanjenjem kognitivnog pada kod starijih, boljim pamćenjem i boljim mentalnim zdravljem.

Isto tako, studija Bostonskog medicinskog centra iz 2021. otkrila je da su dvije masne kiseline; dokozaheksaenska kiselina (DHA) i eikosapentaenska kiselina (EPA); kod starijih osoba s koronarnom arterijskom bolešću znatno poboljšale kognitivne funkciju.

Inače, dobrobiti tih masnih kiselina počinju mnogo prije starosti, a mogu se postići još u maternici.

To je potvrdila i norveška studija iz 2003. koja je otkrila da je dojenčad mama koje su u mjesecima prije poroda koristile dodatke ribljeg ulja već u svom ranom životu imala snažniji kognitivni razvoj.

Istraživači Sveučilišta u Oslu kažu da su ta djeca već u dobi od četiri godina postigla bolje rezultate na testovima mentalne obrade od svojih vršnjaka.

Isto tako, istraživači sa Sveučilišta Connecticut otkrili su 2002. godine da su majke koje su u trudnoći uzimale dodatke omega 3 masnih kiselina rodile djecu s dosljednijim obrascima spavanja.

Naime izloženost kiselinama u maternici, pokazali su, kod fetusa dovodi do boljeg razvoja središnjeg živčanog sustava, a stručnjaci iz National Library of Medicine dodatke omega 3 masnih kiselina preporučuju i za pomoć pri upravljanju simptomima poremećaja pažnje/hiperaktivnosti (ADHD).

Studija Sveučilišta Oxford iz 2014. također je otkrila da dodatak od 600 mg DHA može kod male djece smanjiti poremećaje spavanja i povećati njihovo prosječno vrijeme spavanja noću za sat vremena, piše Daily Mail.