'Učite, trebat će vam' - samo su profesori njemačkoga bili u pravu

Strani jezici neizmjerno su blago koje, neovisno o tome čime se bavimo, nosi nove mogućnosti i olakšava nam komunikaciju te snalaženje u svakodnevnom životu.


Učenje stranih jezika djeci u budućnosti može biti od presudne važnosti jer, ako odlično govore, npr., engleski ili njemački jezik s obzirom na to da ga usvajaju od malih nogu, imat će prednost u odnosu na one koji strani jezik počnu učiti u odrasloj dobi, piše Večernji list BiH.

Samim time proširit će svoje mogućnosti bez obzira na to čime se bave, hoće li se odlučiti raditi u inozemstvu ili će im ti jezici koristiti kako bi ostvarili karijeru u svojoj zemlji. Strani jezici su na ovim prostorima obvezan dio školskoga gradiva, ali su se jezici koji se izučavaju u nastavi mijenjali kako su se mijenjale politike i sustavi. Nekad se u većini škola kao obvezni strani jezik izučavao ruski. Generacije su tijekom školovanja učile samo ruski, za koji danas kažu kako im ne služi ni za što i da im je žao što nisu učili engleski ili njemački jezik, koji bi im kasnije olakšali život i karijeru. Kažu da su samo profesori njemačkoga bili u pravu kad su govorili: “Učite, trebat će vam”.

 

Tako je bilo 60-ih i 70-ih protekloga stoljeća. Bilo je to mnogo prije nego što su se ruski tajkuni nametnuli europskoj i svjetskoj ekonomiji, prije no što je Europa postala ovisna o ruskom plinu, prije no što je tržište Rusije postalo atraktivno za luksuzne proizvode. Rusija se u to vrijeme zvala Sovjetski Savez, a ravnoteža između engleskog i ruskog jezika tadašnjoj SFRJ bila je važna iz političkih razloga - bili smo nesvrstani.

Danas djeca u osnovnim školama engleski jezik uče već u 2. razredu, a u 6. počinju učiti i drugi strani jezik - francuski ili njemački. U školama koje rade po bosanskom programu popularan je turski, dok se u RS-u i danas uči ruski. Ipak, briga za egzistenciju izmijenila je dosta toga i po pitanju učenja stranih jezika. Za razliku od engleskog, koji uče iz čiste želje za poznavanjem, na tečaj njemačkog i slovenskog mahom se upisuju radi studija i zaposlenja na Zapadu.

Zanimanje za učenje njemačkog, ali i slovenskog jezika sve je veće, dok je broj polaznika tečaja engleskog isti godinama. Ljudi se danas rijetko upisuju na tečaj radi kulture poznavanja jezika, uvijek postoji drugi razlog, npr. studij ili rad u Sloveniji, pa im je znanje slovenskog nužno. Ipak, najpopularniji je njemački jezik. Na tečajevima nisu rijetki liječnici i medicinske sestre, kojima je njemački uvjet za zaposlenje u toj zemlji. Koordinatorica u Omladinskom centru “Zdravo da ste” Snježana Blagojević kaže da njemački preuzima primat kad je riječ o učenju stranih jezika.

- Nekad je engleski bio taj koji je budio više zanimanja, ali je sad naglasak na njemačkom - kazala je Blagojević za Glas Srpske. Ipak, razlog za učenje stranih jezika ne treba biti samo odlazak u inozemstvo, nego i kako bismo obogatili znanje jer, kako kaže stara izreka, “Čovjek vrijedi onoliko koliko jezika govori”.•