Ilegalna kupovina vatrenog oružja, sigurnosna prijetnja u BiH

Nakon sve češćih ubojstava uz uporabu oružja, BHRT je istražio kako i na koji način su građani Bosne i Hercegovine postali vlasnici oružja.

 

Prema podacima Centra za sigurnosne studije, građani Bosne i Hercegovine u privatnom vlasništvu posjeduju oko 350 tisuća komada legalno kupljenog vatrenog oružja. Problem je ilegalna kupovina oružja, koje se najčešće i koristi u kaznenim djelima.

 

Ilegalna kupovina vatrenog oružja, odnosno crno tržište, predstavlja sigurnosnu prijetnju. Iz Centra za sigurnosne studije kažu kako upravo oružje koje nije kupljeno legalnim putem i koje nije uredno prijavljeno čuvarima zakona, najčešće je korišteno u izvršenju kaznenih dijela.

 

“Ono što predstavlja opasnost za građane Bosne i Hercegovine je nelegalno posjedovanje oružja, gdje, prema nekim procjenama, imamo oko 800.000 komada u posjedu građana. Oružje kojim se počine krivična dijela je 95 posto nelegalno i ono predstavlja veliki sigurnosni problem”, rekao je Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.

 

Legalno pravo na vlasništvo vatrenog oružja ostvaruju fizička i pravna lica sa navršeniih 21 godinu i u skladu sa zakonom o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije u sarajevskoj županiji. Neophodno je navesti razloge korištenja, priložiti potvrdu da se ne vodi kazneni postupak, te da potencijalni vlasnik oružja u prethodne dvije godine od podnošenja zahtjeva za posjedovanje oružja nije kažnjavan.

 

U vlasništvu građana BiH 350.000 komada vatrenog oružja

“Pored tih općih, imamo posebne uvjete za nabavku oružja fizičkom licu, a to je da se na zdravstvenom pregledu utvrdi da je osoba zdravstveno sposobna za držanje i nošenje oružja i da raspolaže tehničkim znanjem za pravilno rukovanje oružjem, kao i da poznaje propise koji se odnose na držanje, čuvanje i nošenje oružja. Dakle, treba proći određen vid obuke”, kaže Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik MUP-a sarajevske županije.

 

Nakon završenih svih provjera, uz priloženo odobrenje policijske uprave ostvaruje se pravo na kupovinu oružja.

 

“Na osnovu tog odobrenja kupuje se traženi model oružja i nakon kupovine oružja, tvrtka je dužna da u roku od osam dana obavijesti nadležnu policijsku postaju o kupovini oružja”, kaže Jasmin Kujović.

 

Zakonom je jasno definirano da se vatreno oružje treba držati u sefovima, kako ne bi došlo do zlouporabe. U slučaju kršenja, vatreno oružje se oduzima. S druge strane, za nelegalno posjedovanje vatrenog oružja predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do tri godine zatvora.