Organizirane kriminalne skupine legaliziraju crni novac izgradnjom zgrada, kupovinom stanova...

Organizirane kriminalne skupine dobit stečenu nelegalnim putem najčešće legaliziraju kupovinom nekretnina i participacijom u izgradnji građevinskih objekata.

 

Ovo se, između ostalog, navodi u Procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2018-2022. godina, a u kojem se dodaje i to da je tržište nekretnina usko vezano za notare, koji vrše ovjeru svih ugovora o prometu nekretnina na teritoriji BiH, tako da je prema ovom dokumentu, osim na sigurnosnim i istražnim institucijama, najveća odgovornost upravo na njima.

 

“Više kriminalnih osoba porijeklom s prostora BiH stalno je nastanjeno u stranim zemljama, gdje se bave nezakonitim aktivnostima, koje donose visoku novčanu dobit, a dio tako stečenog novca ulažu u kupovinu nekretnina u našoj zemlji”, navodi se u Procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma u BiH.

 

Istovremeno, u dokumentu, u kojem se navodi da je sveukupna ocjena kada je u pitanju rizik od pranja novca u BiH srednje visoka, ističe se kako je u BiH posljednjih godina sve manje pranja novca putem fiktivnih tvrtki, posebno onih nepostojećih, koje su osnivane lažnom dokumentacijom, a u čemu najveću zaslugu imaju upravo notari, s obzirom na to da se u ovom trenutku bez njih ne može otvoriti tvrtka i da u slučaju bilo kakvih malverzacija odgovaraju svojom imovinom.

 

Slada Ivelić, predsjednik Notarske komore Republike Srpske, kaže za “Nezavisne” da je po pitanju fiktivnih tvrtki zaista napravljen veliki napredak te da se nada da će se izmjenama zakona i kada su u pitanju nekretnine preciznije definirati neke stvari koje su sada nejasne. Recimo, notar prilikom zaključivanja ugovora po zakonu ima obvezu, ukoliko se učini sumnjivom, prijaviti svaku transakciju veću od 30.000 KM, ali s druge strane mora čuvati i poslovnu tajnu.

 
Ero.tel