Putin: Merkel je pustila migrante da ubijaju, siluju, pljačkaju...

Ruski predsjednik Vladimir Putin prometnuo se u najveću “zvijezdu” summita zemalja iz skupine G20, okupljanja najrazvijenijih i najbrže rastućih ekonomija svijeta koje se održava u Japanu.

 

Status si je zaslužio zapaljivim intervjuom za Financial Times, koji je, doduše, dao uoči samog summita, koji predstavlja priliku za rješavanje nekih od gorućih svjetskih pitanja te održavanje bilateralnih susreta svjetskih lidera. Putin je u intervjuu ustvrdio da zapadnjačka liberalna politika umire.

 

- Liberali jednostavno ne mogu svima sve diktirati kao što su pokušavali proteklih desetljeća. Liberalna ideja je zastarjela. Ona je u konfliktu s interesima premoćne većine populacije - rekao je Putin. U tom se kontekstu dotaknuo i njemačke kancelarke Angele Merkel, čije će se gostovanje na G20 pomno pratiti nakon što se njezino tijelo u četvrtak, na dan odlaska na summit, ponovno nekontrolirano zatreslo, kao i sredinom mjeseca prilikom susreta s ukrajinskim predsjednikom.

 

Njezinu odluku da u zemlju pusti više od milijun izbjeglica, Putin smatra kardinalnom pogreškom.

 

- Ta liberalna ideja pretpostavlja da se ništa ne treba raditi. Da migranti mogu ubijati, pljačkati i nekažnjeno silovati jer se moraju zaštititi prava koja oni imaju kao migranti - rekao je, istodobno hvaleći Trumpove napore da spriječi priljev migranata iz Meksika.

 

Branio je i stanje prava LGBT zajednice u Rusiji. Neka žive kako žele, rekao je Putin, no neke stvari “čine nam se pretjeranima”, dodao je.

 

Dotaknuo se, a taj je istup kasnije rezultirao i vrlo hladnim susretom s britanskom premijerkom Theresom May, afere iz Salisburyja, odnosno trovačkog napada nervnim otrovom novičokom na bivšeg agenta Sergeja Skripalja i njegovu kći Juliju.

 

Cijela ta špijunska priča, tvrdi Putin, “ne vrijedi ni pet kopjejki” i ne bi trebala štetiti odnosima Britanije i Rusije. On smatra da su i Rusija i Britanija zainteresirane za potpunu obnovu odnosa te se nada da će se poduzeti barem nekoliko preliminarnih koraka u tom smjeru. Prema izrazu lica i hladnom rukovanju koje mu je poslije priuštila Theresa May u jednom od svojih posljednjih istupa na funkciji premijerke, ne bi se reklo da mu je želja ispunjena.

 

May je uoči odlaska na summit G20 ionako najavljivala da će inzistirati na čvrstom britanskom stavu po pitanju “malignog ruskog ponašanja”. Odnosi Rusije i Britanije ne mogu se vratiti na staro, smatra, sve dok su krivci za napad u Salisburyju i dalje na slobodi i dok Rusija nastavlja provoditi svoju praksu dezinformacija i cyber napada. Kad su se susreli, u svojstvu “dvoje lidera”, rekla mu je kako napad u Salisburyju predstavlja dio općenitijeg obrasca neprihvatljivog ponašanja. Napomenula mu je kako postoje nepobitni dokazi da Rusija stoji iza napada. Putinove izjave nije prešutio ni predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

 

- Tko god tvrdi da je liberalna demokracija zastarjela, također tvrdi da su zastarjele slobode, vladavina prava i ljudska prava. Za nas u Europi to jesu i ostat će esencijalne i vibrantne vrijednosti. Ono što ja smatram zastarjelim su autoritarizam, kultovi ličnosti, vladavina oligarha. Čak i ako se nekada mogu činiti učinkovitima - poručio je.

 

Putin se susreo i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je novinarima u SAD-u uoči odlaska u Japan rekao da “ih se ne tiče što će on reći Putinu”. Pred svijetlima reflektora, kad se dvojac naposljetku susreo, bilo je komično. Novinari su u jednom trenutku pitali Trumpa hoće li Putinu reći da se ne miješa u predstojeće američke izbore 2020. godine i on je, u Putinovoj prisutnosti rekao da hoće, pa se istog trena okrenuo prema njemu i dvaput mu, u jednom trenutku čak gestikulirajući prstom, rekao “nemoj se miješati u izbore”.

 

Putin se na to, očekivano, nasmijao.  U pozadini summita stoje velike podjele oko niza gorućih pitanja - od klimatskih promjena, preko Irana, do protekcionizma i globalne trgovine. Japanski diplomati tvrde da će biti vrlo teško pomiriti sva ta suprotstavljena stajališta. Jedno od najtežih pitanja trenutno se čini Iran. Trump bi želio podršku za svoju tvrdolinijašku politiku prema toj zemlji, no zasad mu ne ide. EU, pak, primjerice prijeti vetom na zajedničku izjavu ne bude li primjereno adresirala klimatske promjene.

 

Jutarnji list