Udisali su pepeo, povraćali krv i postali heroji Černobila
Počela se emitirati nova mini serija o černobilskoj katastrofi, a mnogi je hvale nakon samo jedne epizode.
Serija u pet nastavaka, Černobil, prikazuje što je pošlo po zlu u nuklearnoj elektrani u bivšoj Sovjetskoj Ukrajini, u noći s 25. na 26. travnja 1986. godine.
Seriju otvaraju citati memoara s audio snimke Valerija Legasova koji je 27.4.1988. nahranio svoju mačku, pospremio stan i objesio se. Čovjek koji je bio na čelu znanstvenog stola na slučaju Černobil i jedan od najutjecatnijih sovjetskih znanstvenika nakon što je preminuo, proglašen je za najhrabrijeg čovjeka koji je radio na nuklearnoj katastrofi.
Mini-serija u prvoj epizodi prati paniku koja se događa unutar elektrane nakon eksplozije i negiranja supervizora Anatolija Dijatolova da je jezgra eksplodirala. Glavni čovjek u Černobilu krivi rendgen koji pokazuje najviše zračenje ikad, slab karakter i paranoju svojih zaposlenih. Iako vidi usijan zrak, kolege koje povraćaju krv, pepeo koji se širi gradom, siguran je da jezgra ne može eksplodirati i da im ruska tehnologija pokazuje pogrešan rezultat.
Radnja serije prati gradske vlasti koje žele zatvoriti grad kako se ne bi proširila loša slika o njima. Dok građani zbunjeno gledaju Černobil misleći da je izbio požar na krovu i dok im pepeo kovitla po gradu, već je prekasno za povlačenje...
Posljedice se osjete i danas
Izravne i neizravne posljedice radioaktivnog zračenja osjetilo je do pet milijuna ljudi. Nad oštećenim reaktorom, na brzinu i u teškim uvjetima, sagrađen je betonski sarkofag koji je trebao štititi okoliš od daljnje radijacije.
No katastrofa je već prije gradnje betonskog sarkofaga poprimila velike razmjere i nije se više mogla spriječiti. Velike količine radioaktivnih čestica uzdigle su se na visinu od 1500 metara.
Stotine tisuća ljudi je umrlo, a posljedice černobilskog zračenja i danas se osjećaju u brojnim oboljenjima od karcinoma. Zabilježeno jemnogo prijevremenih porođaja i rađanja djece s određenim poremećajima.
Iznenađujuće, ali istinito je da je černobilska elektrana radila još godinama nakon ove najveće katastrofe. Relativno slaba ekonomska situacija Sovjetskog Saveza utjecala je da se proizvodnja u preostalim reaktorima nastavi. Tek 2000. godine tadašnji predsjednik Ukrajine Leonid Kučma zaustavio je rad černobilske elektrane.